tag:blogger.com,1999:blog-72051630038074055152024-02-22T19:51:44.581+01:00Grupa za konceptualnu politikuGrupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.comBlogger46125tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-24212984362577035832017-12-06T15:35:00.004+01:002017-12-07T12:36:00.900+01:00Opstrukcija Foruma ili pohvala ćutanja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJPHFa6Q3tpce-TT23dm7q8WGnAqRtOuslMREFjA86-MqImfmmvGp0qufYaev7BDX66yTChWFJ0lsdS58Dz6_XJTGXxlN0I_gNEjgFe4whXO7zwQ_nLYzWAC6xkvxy1UF1SaTiaxHL6swr/s1600/imageedit_1_4390445608.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="568" data-original-width="852" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJPHFa6Q3tpce-TT23dm7q8WGnAqRtOuslMREFjA86-MqImfmmvGp0qufYaev7BDX66yTChWFJ0lsdS58Dz6_XJTGXxlN0I_gNEjgFe4whXO7zwQ_nLYzWAC6xkvxy1UF1SaTiaxHL6swr/s320/imageedit_1_4390445608.jpg" width="320" /></a></div>
<div align="CENTER" lang="" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> </span></div>
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
Forum
za kulturu je javno sazvan po određenim pitanjima koja nisu navedena
kao tačke dnevnog reda. Obrazloženo je da su ona podvedena pod
jednu, no čiji sadržaj je ostao podeljen nakon foruma – i to na
klasičan, dakle školski način: aktivnost Akcionog plana je
podeljena na svoju proceduralnu i supstancijalnu stranu. Rezultat tog
odvajanja je isključivanje predloženih pitanja iz skupa tačaka
dnevnog reda proglašavanjem njihove nepripadnosti skupu kada je o
njima trebalo nešto zaključiti, pa se mi sada moramo pitati zašto
su uopšte i svrstavane pod jednu, i to onu kojoj, ispostavilo se,
nikako ne mogu pripadati. Kako se dolazi do tog zaključka i kako se
izvodi ova matematika?</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Organizacije
učesnice Inicijative Nezavisne kulturne scene Novog Sada </span></span><span style="color: black;"><span lang="">(INKSNS)</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
i članice Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije </span></span><span style="color: black;"><span lang="">(ANKSS)
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">zatražile su
sazivanje Foruma koji je trebao da ima sledeći dnevni red:</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang=""><i>1.
</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>Javno
obrazlaganje rada konkursnih komisija na Forumima za kulturu</i></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang=""><i>2</i></span></span><span style="color: black;"><i>.
Procedure predlaganja članova konkursnih komisija i princip njihovog
učešća u radu komisija</i></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>3</i></span></span><span style="color: black;"><i>.
Poslovnik o radu komisija za konkurse i kriterijumi odlučivanja</i></span></div>
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Forum
saziva Gradska uprava za kulturu, a inicijativu može da ima svako.
Uprava je svoj poziv i dnevni red sačinila ovako </span></span><span style="color: black;"><span lang="">(čitaj
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">na ćirilici</span></span><span style="color: black;"><span lang="">)</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">:</span></span></div>
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>Pozivamo
sve aktere u kulturi Grada Novog Sada da 29. novembra 2017. godine u
12 časova prisustvuju šestom Forumu za kulturu, koji će se održati
u Istorijskom arhivu Grada Novog Sada, na adresi Filipa Višnjića
2a, Novi Sad.</i></span></span></div>
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><i> Dnevni
red:</i></span></div>
<ol>
<li><div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><i>Sprovođenje
Akcionog plana – Strateško rešenje 1.2. Obezbediti punu
transparentnost i odgovornost procesa (su)finansiranja projekata u
kulturi.</i></span></div>
</li>
</ol>
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx">Moderacija
je već po </span></span><span style="color: black;"><span lang="">običaju</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
rada Foruma poverena Članu gradskog veća za kulturu </span></span><span style="color: black;"><span lang="">(i
nju poslovnik ne zabranjuje)</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
pa će se odgovornost za logiku isključivanja uključivanjem morati
potražiti u njegovom vođenju diskusije u kojoj su učesnici
prećutno odustali od bilo kakvog zaključivanja, pošto je, kako se
čini, dosta toga samorazumljivo i baš onako kako treba da bude i
bez demokratskih zanovetanja, iza kojeg, opet samorazumljivo, stoji
samo nečiji interes, a ne javna stvar.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"><br /></span></span>
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Republika
(</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>res
publicae,</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
javna stvar) nije bila predmet naše rasprave, ali zato demokratija
jeste. </span></span><span style="color: black;"><span lang="">O</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
njoj </span></span><span style="color: black;"><span lang="">nismo
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">polemisali
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">načelno</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
već smo pokušali izvući zaključke iz pitanja koja nameće
situacija, a nju sada čine i aktivnosti Akcionog plana, među kojima
je i ova na kojoj smo se našli pristavši da pod njom izvestimo
(predlagač ima svoje ime u forumskoj proceduri i ono glasi:
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">izvestioc</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">)
prisutne o sadržini sintagme “transparentnost i odgovornost
procesa sufinansiranja projekata u kulturi”. Reč “puna“ se
može izbaciti iz nje, ali razlozi za to, pokazalo se, nisu
gramatički. Puna transparentnost i odgovornost je ostala izvan
domašaja aktivnosti Akcionog plana kada se postavilo pitanje
elemenata koji na nju referi</span></span><span style="color: black;"><span lang="">šu</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
a koji su smisao ovih reči </span></span><span style="color: black;"><span lang="">i</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
koji svako od nas ima prava da iznese na raspravu i o </span></span><span style="color: black;"><span lang="">njemu</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
sa drugima donese zaključak.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Kako
se pokazalo razvojem događaja, Gradska uprava za kulturu </span></span><span style="color: black;"><span lang="">(GUK)
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">je imala svoj
dnevni red, a </span></span><span style="color: black;"><span lang="">njega</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">je činila
operacionalizacija</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
aktivnosti </span></span><span style="color: black;"><span lang="">javno
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">proglašene
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">jedinom </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">tačkom
dnevnog </span></span><span style="color: black;"><span lang="">reda.</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">U pitanju je bio
set podaktivnosti i njihovih rezultata sa kojima je svakako (i prema
Akcionom planu) potrebno upoznati ljude, ali za to nije bilo vremena.
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">Da se </span></span><span style="color: black;"><span lang="">samo
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">o njima
raspravljalo, mogli bismo i očekivati zaključke Foruma, ali pošto
smo očigledno opstruisali </span></span><span style="color: black;"><span lang="">njegov
rad</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">, one nisu do
kraja ni predstavljene, niti se o njima moglo </span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">ljudski</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
raspraviti. </span></span><span style="color: black;"><span lang="">Međutim,</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">i</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">z
naše perspektive stvar stoji drugačije i mi smatramo da je započeto
predstavljanje dokumenata (Obrazac prijave na Javni konkurs za
finansiranje i sufinansiranje projekata u kulturi, za 2018. godinu </span></span><span style="color: black;"><span lang="">je
jedini uspeo da se pojavi na projekciji</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">)
zapravo </span></span><span style="color: black;"><span lang="">bilo
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">opstrukcija
rasprave po tačkama našeg dnevnog reda, </span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">a
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">na koji smo
morali računati kad smo već </span></span><span style="color: black;"><span lang="">pomislili
da je moguće zatražiti</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
sazivanje Foruma. Podelili smo se na forumu i to je uvek politički
važan događaj/čin, na koji se nemamo nameru žaliti. Naprotiv.
Uvidi do kojih dolazimo su važni za našu politiku, politiku
civilnog društva, koje nije samo </span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">monitoring</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
i evaluacija političkih </span></span><span style="color: black;"><span lang="">i
društvenih</span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">procesa u jednoj
državi, već i mesto politike ljudi koji se organizuju na distanci
prema državi. Pitanja koja sadrži specifikacija ponude Akcionog
plana izražena u aktivnostima koje treba obaviti kako bi se ovaj
sproveo zahtevaju forumske rasprave, pa samim tim i zaključke, ali
je za njih potrebno sazvati Forum na inicijativu Gradske uprave za
kulturu i Člana veća za kulturu, a ne na inicijativu Inicijative,
koja ima svoj ulaz u problem i na koji ima pravo, čak i prema slovu
poslovnika rada Foruma.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Morali
smo dakle početi sa problemom koji je već u javnom pozivu
nagovešten i predložiti da za svaki budući saziv Foruma inicijator
(eto, </span></span><span style="color: black;"><span lang="">izvestioc</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">)
bude naveden, bez preteranog naglaska na imenu jer će se ovaj sam
najbolje predstaviti, ali zato sa akcentom na slobodi da Forum može
inicirati i neko ko nije u </span></span><span style="color: black;"><span lang="">U</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">pravi
za kulturu, niti u </span></span><span style="color: black;"><span lang="">F</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">ondaciji
koja sada vodi i prestonicu kulture. Potom smo morali naglasiti i da
mora biti navedeno ono zbog čega neko želi da se sazove Forum, jer
je </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>razlog</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
ono čime inicijator misli problem kulture i svog položaja u
kulturi, a na koji svaki demokratski politički plan mora računati,
pa i kada je već postao akcioni. </span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Dakle,
predloženo je da se promeni par stvari u Poslovniku rada Foruma i da
se pri svakom sazivanju navede ko ga je inicirao i po kojim
pitanjima, pošto ova treba da čine i tačke dnevnog reda o kojima
se želi čuti mišljenje “kulturne javnosti”, dakle
zainteresovane javnosti koju smo pozvali i na organizovanje, pošto i
takva može postojati. Inicijativa je primer i mi smo ih pozvali da
nam se pridruže, i to ne tako što bi nužno pristupili Inicijativi
nezavisne kulturne scene Novog Sada, već pokretanjem drugih mogućih
inicijativa </span></span><span style="color: black;"><span lang="">jer</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
se u politički život društva ulazi sa problemom koji sami
nameravate postaviti, pa onda i nekako rešiti. Institucionalne
komune smo predstavili u drugom tekstu i one sada prolaze kroz svoj
politički život u praksi. Predloženo je dakle da se u svaki budući
poziv na Forum koji u sebi sadrži njegov saziv navede na čiju se
inicijativu saziva, kao i ono što se ima pitati i prodiskutovati na
Forumu, ali, i da se ne bismo samo ponavljali, dodaćemo: </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>bez
obzira na to kako bi se to što se želi prodiskutovati i o čemu se
želi čuti mišljenje ljudi moglo ili trebalo </i></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>ukalupiti</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>
Strategij</i></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>om</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>
ili Akcion</i></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>im</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>
plan</i></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>om</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>
politike države, a u našem slučaju grada. </i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">Akcioni
plan će se razvijati, i </span></span><span style="color: black;"><span lang="">pošto
je već </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">predviđeno
njegovo </span></span><span style="color: black;"><span lang="">etapno
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">pisanje,
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">računamo da je to
zato što</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"> će
stvarnost i problemi koje ona ljudima donosi </span></span><span style="color: black;"><span lang="">naneti</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
i teme koje ljudi žele problematizovati i dok traje sprovođenje
jedne politike, koja je možda samo u jednom intervalu i državna,
odnosno gradska. To što se one mogu uklopiti, indukcijom svesti ili
iz politike grada izvesti (dedukovati), ne bi dakle trebalo da je
tema, jer je, zaključimo ovu primedbu, na svakome da doprinese
sadržini politike.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
<span style="color: black;"><span lang="zxx">Kao
što smo rekli, Forum je zamalo opstruisan. Formalnu opstrukciju smo
opisali logikom smeštanja problema pod Akcioni plan iz kog su ga
dočekala proceduralna pitanja i konkursni formulari koji su trebali
da odvrate pažnju od pitanja </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>javnog
obrazlaganja rada komisija</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
nakon svakog konkursa, a neformalno je to </span></span><span style="color: black;"><span lang="">umalo</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
učinjeno izlivima nezadovoljstva (ili zadovoljstva u istom) onih
kojima je svakog angažmana na terenu “transparentnosti i
demokratičnosti” preko glave. Nezadovoljniku to nije ni zameriti,
ali zato za zameriti imamo šta onome ko je moderirao Forum i puštao
da se ovi izlivi </span></span><span style="color: black;"><span lang="">događaju</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
ili puštaju u tok koji je sve vreme usmeravan ka temama koje takođe
nisu najavljene od strane “izvestioca”, ali koje zato nisu morale
da budu zauzdavane Akcionim planom. </span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Ogradićemo
se od </span></span><span style="color: black;"><span lang="">paranoične</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
projekcije i nećemo reći da se Član gradskog veća u saradnji </span></span><span style="color: black;"><span lang="">sa</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
delom osoblja uprave za kulturu ozbiljno nameračio na opstrukciju
otvaranja diskusije po pitanjima koja je inicijator postavio i tu
opstrukciju započeo, opet u saradnji sa delom osoblja uprave,
svođenjem svakog zahteva, potrebe i želje </span></span><span style="color: black;"><span lang="">organizovanih
ljudi</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"> pod slovo
aktivnosti akcionog plana, iako bi se iz toga mogli dedukovati i
drugi oblici opstrukcije, </span></span><span style="color: black;"><span lang="">koje
bi sada trebalo dočarati</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">ne samo</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">u drugom delu ovog</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
teksta, </span></span><span style="color: black;"><span lang="">već</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
i u drug</span></span><span style="color: black;"><span lang="">oj</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
sfer</span></span><span style="color: black;"><span lang="">i</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
razumevanja onoga što se na forumu dogodilo, </span></span><span style="color: black;"><span lang="">a
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">reč </span></span><span style="color: black;"><span lang="">je
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">o toku same
rasprave o našim pitanjima.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Imali
smo dakle utisak da je opstrukcija rada Foruma dobrodošla, pa je i
njegovo vođenje bilo takvo da se pružao prostor i spontanoj.
Organizovana i planirana je osmišljena tako što se na na našu
inicijativu nakačila inicijativa </span></span><span style="color: black;"><span lang="">GUK-a</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
koji je odlučio da na ovom Forumu reši i jedno pitanje Akcionog
plana, koje inače treba da bude rešeno do kraja ove godine. Kažemo
utisak, jer sve je to ipak zadržano u meri koja je dozvolila da se
istakne i prodiskutuje naše glavno pitanje, a ono glasi: </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>hoćemo
li javno obrazlanje rezultata konkursa ili ne?</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
No budući da naše tačke dnevnog reda nisu uvrštene u poziv, pa se
prisutni sa njima upoznaju tek na Forumu, a same nisu već napisane u
Akcionom planu, nije se ni po jednoj od njih donosio zaključak
Foruma. Iako su se, dakle, tačke koje je predložila inicijativa
svrstale pod jednu od aktivnosti Akcionog plana, povodom njih nije
donesen nikakav zaključak, i to nije samo paradoks, već nešto što
je više od opstrukcije koja </span></span><span style="color: black;"><span lang="">uvek</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
radi po proceduri. To je, sada bez ikakvog straha od paranoidnog
doživljaja možemo reći, demonstracija </span></span><span style="color: black;"><span lang="">ili,
bolje rečeno,</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">sila </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">manjka
političke volje da se </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>Obezbedi
pun</i></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>a</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>
transparentnost i odgovornost procesa (su)finansiranja projekata u
kulturi.</i></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"><span style="font-style: normal;"><br /></span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"><i> </i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><span style="font-style: normal;">I
z</span></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">ašto
kažemo da se to odigralo uz učešće samo “dela osoblja uprave”?
Pa zato što deo nije celina, i u tome se krije razlog tumačenju, a
nakon njega i utisku, da na Forumu i nije sve propalo, nego se
ponešto i izvuklo, </span></span><span style="color: black;"><span lang="">a
što je nalik</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
odlu</span></span><span style="color: black;"><span lang="">ci</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
iako bez zaključka na koji smo bili spremni i, da budemo iskreni,
koji smo očekivali. Rad Foruma je doveo do nekih rezultata i
pozitivnih pomaka, ali je pre toga važno istaći da se na Forumu
stvari ne odvijaju same od sebe. </span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Niko
od onih koji su se javili za reč nije bio za našu ideju </span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>da
se rezultati rada komisija javno obrazlažu nakon svakog konkursa</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
a razlozi za njeno odbijanje nismo čuli. Zašto ljudi nisu za javni
i transparentan rad na način javnog obrazlaganja je ključno pitanje
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>utiska</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
ovog Foruma i mi bismo ga svrstali u režim </span></span><span style="color: black;"><span lang="">“</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">mržnje
demokratije</span></span><span style="color: black;"><span lang="">”</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">(Ranciere)</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">.
</span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">Demokratska
strast </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">da se
javno čuje mišljenje i obrazloženje komisije smatra se
neprimerenom i</span></span><span style="color: black;"><span lang="">li,
blaže rečeno,</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
neizvodljivim poduhvatom. </span></span><span style="color: black;"><span lang="">Na
poslednjoj javnoj raspravi o Akcionom planu nam je rečeno da to
nikako ne dolazi u obzir i da u tom slučaju niko ne bi pristao da
bude član konkursne komisije, a ovaj put se ušlo u tehnička
obrazloženja neizvodljivosti takve procedure koja se svode na slovo
Akcionog plana u koji sami nismo uneli rečenice koje na to
obavezuju, iako smo do sada imali prilike da raspravljamo i o
obaveznosti Akcionog plana, pa i za same nosioce politike čiji je on
politički dokument. Jasno nam je bilo da će ova linija
argumentacije biti i poslednja linija odbrane od sopstvene politike i
obećanja – principa – u čiju formulaciju smo se i uključili
ulaskom u “saradnju” sa državom, a koja je za nas zadržala ime
pregovori, i jer je to u osnovi rasprava sa ljudima koji nikada ništa
ne nameravaju dopustiti dok to ne bude odlučeno na višim instancama
hijerarhije na koju su, što će kad-tad morati priznati, sami
pristali.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> Osim
nekoliko zahvalnih nezadovoljnika koji uviđaju prednosti konkursnog
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>pada</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">a </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">koji
se leči individualnim obaveštavanjem o razlozima i savetovanjem sa
upravom, imali smo prilike da čujemo ćutanje onih koji smatraju da
nemaju razloga za zahvalnost, ali ni da se odlučno izjasne o ovom,
kako se ispostavilo, ćudljivom zahtevu za transparentnošću.
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">Učesnici Foruma su
različiti akteri u kulturi i oni se formalno razvrstavaju u sektore
prema kojima se i raspodeljuju budžetska sredstva za koja se
raspisuje konkurs za sufunansiranje projekata u kulturi. No različiti
sektori ne znači uvek i različiti politički ulazi u jednu
političku situaciju. Naša je jasno artikulisana, ali nisu ni sve
nevladine organizacije – predstavnici civilnog društva ili
nezavisni akteri u kulturi – podjednako zainteresovani za,
ponovimo, političko pitanje distribucije javnih sredstava, a pre
svega nisu podjednako zainteresovani za uslove rada civilnog sektora,
koji je za nas </span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>sektor
udruženja nezaposlenih</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="">.
Jasno je i zašto: nisu svi nezavisni akteri u kulturi nezaposleni.
Ako je do pitanja reprezentativnosti, na ovom mestu pozivamo sve one
koji su prigovorili Asocijaciji NKSS da nije reprezentativna, odnosno
da ne okuplja dovoljan broj udruženja građana u kulturi da bi se
njen glas čuo i mišljenje uvažilo, da se sada pozovu na ovu
razliku, jer je to linija razdvajanja koju sami postavljamo.
Udruženja građana koja ne zastupaju svoje interese prinuđena su da
to prepuste drugima, i to je politička kategorija opažanja kojom mi
vidimo ono što se na Forumima za kulturu događa. Javne ustanove
kulture su u tom slučaju čiste, i one su od početka tu da ništa
ne traže i ne zahtevaju od politike koju za njih vodi Drugi, a to je
uvek država. Svaki agažman i argumentovana rasprava o bilo kom
političkom pitanju dovela bi u pitanje njihovu “autonomiju” i
materijalni položaj ustanove, a ponajpre položaj onih koji bi lično
progovorili o bilo čemu što nije “na liniji”, i to ne samo
dokumenata koji su na stolu – strateških i akcionih – već i na
liniji raspoloženja onih koji oko sebe čuju samo opoziciono
komešanje i glasove pretendenata na vlast ili presto – jer
prestonica je takva stvar.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang=""> Dakle</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
ako se na jednom skupu ljudi čuju samo reči hvale i potiskivanja
demokratskog nagona – jednakosti – onda su to istovremeno i reči
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>hvale ćutanju</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
na svako od pitanja koja bi otvorila političku proceduru na Forumu i
učinila ga mestom mišljenja. Inicijativa je </span></span><span style="color: black;"><span lang="">takođe
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">kroz to prošla
i preživela. Proglašena je mrtvom od strane onih koji su stali uz
policijski poredak i zauzeli mesto koje im je dodeljeno. Inicijativa
je prestala da postoji, ali samo za njih. Postoji jedna srećna
okolnost u vezi sa inicijativom, </span></span><span style="color: black;"><span lang="">j</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">edan
srećan uslov: </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>Inicijative
nema bez inicijative</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">.
I to nije ponavljanje bez razlike ili tautološko mišljenje njenog
pojma. Ona i nije pojam čiji bi se sadržaj imao definisati, a ona
imenovati. Upisivanje u registar je rad objektivizma koji treba i
ostaviti hroničarima, kojima </span></span><span style="color: black;"><span lang="">često</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
izmiče savremenost u čijem središtu pulsira subjektivacija.
Subjektivacija koja je i mišljena subjektivno, pa onda i doživljena
(afektivno) kao sloboda. Za objekitvnost i ne postoji druga sloboda
osim doživljene, jer njoj su potrebne nužnosti. Za mišljenje pak,
pa onda i za spekulaciju, to nije nužno, niti ima nužnosti, a
doživljaj postaje mesto mišljenja egzistencije kojoj je esencija
samo drugorazredni fenomen. </span></span><span style="color: black;"><span lang="">I
zato možemo slobodno reći da n</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">e
postoji nikakva d</span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">ijalektika,
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">a onda ni</span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">otuđenje</span></span><span style="color: black;"><span lang="en-US">
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">F</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">oruma
</span></span><span style="color: black;"><span lang="">ili Inicijative</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">,
jer u pitanju je </span></span><span style="color: black;"><span lang="">odvajanje</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">.
Cepanje inicijative i foruma na dva dela. Na onaj državni, i onaj
koji na distanci prema državi i dalje insistira na pregovorima i u
svakom susretu sa njom nailazi na otpor, pritisak i silu, čiju meru
na taj način i utvrđuje. Subjektivacija je “obrazovanje onog
</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx"><i>jednog</i></span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
koje nije sopstvo već odnos određenog sopstva prema nekom drugom
sopstvu” </span></span><span style="color: black;"><span lang="">(Ranciere)</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">.
</span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang=""><br /></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> </span></span><span style="color: black;"><span lang="">Ostajemo
li onda pri tome da na </span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">Forum</span></span><span style="color: black;"><span lang="">u
tražimo mesto mišljenja?</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
Inicijativa </span></span><span style="color: black;"><span lang="">to</span></span><span style="color: black;"><span lang="zxx">
i dalje jeste i zato se stiče utisak da i na Forumu ima politike
kada ima Inicijative. No kako ni Inicijative ne može biti bez
inicijative, inicijativi ne treba veliko slovo, baš kao što
Inicijativi nezavisne kulturne scene Novog Sada nije bila potrebna
struktura udruženja ili asocijacije. Nije trebala, iako je u nekim
momentima bila zahtevana, iza čega je dahtao duh reprezentativnosti
kojeg se uvek iznova moramo oslobađati.</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang="zxx"> </span></span><span style="color: black;"><span lang="">I
pošto utisak nema, niti bi trebalo da ima zaključak, za kraj treba
otvoriti pitanje koje je postavljeno pod drugom tačkom dnevnog reda,
a ona još uvek glasi: </span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>Procedure
predlaganja članova konkursnih komisija i princip njihovog učešća
u radu komisija. </i></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><span style="font-style: normal;">Ali
pošto sa njom ide i treća (</span></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><i>Poslovnik
o radu komisija za konkurse i kriterijumi odlučivanja</i></span></span><span style="color: black;"><span lang=""><span style="font-style: normal;">),
osvrnućemo se i na nju i, umesto dobrih vesti – njih uvek ističu
oni koji vladaju i koji permanentno vode predizbornu kampanju, na šta
se i svodi “politički život” u ovoj zemlji – pokazati put
inicijativi za svaku moguću Inicijativu, pa samim tim i našu. </span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang=""><span style="font-style: normal;"> Predložili
smo dakle i da svi učesnici u kulturi javno predlažu svoje
kandidate za članstvo u komisijama za konkurse, i da ta
“kandidatura” bude javna i javno dostupna, naravno i na sajtu
Gradske uprave za kulturu. Svako bi, dakle, mogao predložiti čoveka
na čiji integritet računa, i to bi već od njega načinilo ne samo
stručni – jer stručnjaci u kulturi su predviđeni Uredbom koju
bivši premijer, a sadašnji Predsednik države potpisuje – već i
politički integritet. Predlagač i predloženi bi tako dobri stali
iza ideje da jedan od njih bude u komisiji i da procenjuje – sada
već slobodno na temelju svog stručnog mišljenja, ali i dalje ne
samo na osnovu njega, pošto bi stručnost morala da zahvati i
poznavanje projektnog rada aktera u kulturi, na kome se susreću, i
to je sada najvažnije, različiti akteri u kulturi, koji i prema
finansijskoj razdeobi vidljivog (prema finansijskoj estetici?)
pripadaju različitim sektorima života, a to onda znači i uslova u
kojima svaki život mora da živi. Ovi uslovi rada, svih aktera u
kulturi, osnova su razumevanja ukupne situacije u kojoj se jedna
politika – kulturna u ovom slučaju – mora voditi. Treba li,
dakle, da član komisije zna šta je projektni rad, a ne samo šta je
“kvalitetan kulturni program”? Treba li član komisije da zna šta
znači projektni rad za jedno udruženje građana, a šta je on za
javnu ustanovu kulture, i šta je on za jedno privatno preduzeće? A
treba li da o tome imaju svoje mišljenje akteri koji se raspoređuju
po ovim sektorima? Mogu li i oni imati svoj predlog i nekoga na umu –
nekoga ko bi prema njihovom mišljenju mogao znati da proceni šta je
važan projekat u kulturi i kako on korespondira sa interesima polja
u kome rade i, evo budući pred idejom da konkurišu na konkursu za
sufinansiranje projekata u kulturi, iz kog nameravaju nešto učiniti
i na polju kulture? Ili pak komisije treba da se formiraju u mraku
institucija, pošto nismo do sada čuli ni za jednu proceduru kojom
se ljudi pojavljuju u ovom opticaju i zauzimaju ova, priznaćemo,
nezahvalna mesta i položaje? “Imenovanje” je jedina proceduralna
kategorija koju čujemo kada se osvrnemo na ovo pitanje i ono ostaje
diskreciono pravo ovekovečeno integritetom gradonačelnika, koji,
trebalo bi i on da prizna, bez razloga izlažemo nezahvalnosti ne
samo položaja koji zauzima izborom članova komisija, već i
nezahvalnicima raznih profila, koji ne cene odluke države (ili
grada) ukoliko ova ne uvažava njihovo mišljenje i ne čuje njihov
glas.</span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang=""><span style="font-style: normal;"> U
paketu sa ovim pitanjem čulo se dosta toga i o trećoj tački
dnevnog reda, i to zahvaljujući opet inicijativi, ali ovaj put
Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (ANKSS), koja je
podsetila, najpre svojim prisustvom na novosadskom forumu, na
argumente koji su izloženi u vezi sa radom komisija za prošli
konkurs, o čijem radu se, usput, raspravljalo na prvom Forumu za
kulturu, koji je takođe pod sebe podveo nešto što je i tada bilo
političko pitanje i zahtev ljudi iz Inicijative, nešto što nikakav
format ne iscrpljuje niti bi trebalo da dokine. Rad komisija je
analiziran, i to pre svega rad jedne komisije – one u kojoj je član
i predsednik bila žena koju je predložila Inicijativa NKSNS.
Obrazloženje rada i odluka, sistem i način bodovanja, komentari
ograničenja i volja da se sačini poslovnik rada komisije po meri
članova, a u skladu sa višim aktima – među kojima je osnovni
onaj koji smo spomenuli i koji je vlada donela u trenutku kada se
pripremala i Strategija kulturnog razvoja Srbije – osvetlili su ne
samo ovaj problem, već i rad drugih komisija u kojima nije bilo
članova koje su predložili ljudi iz kulture, već isključivo
institucije koje polažu svoje poverenje na diskreciono pravo
gradonačelnika, kao da je on jedini igrač na političkom terenu
demokratije.</span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span lang=""><span style="font-style: normal;"> Rezultat
diskusije o ova dva pitanja je pred nama. Zaključka nije bilo, iako
bi se bar po ovom trećem mogao doneti, pošto u potpunosti odgovara
proceduralnom pristupu u kojem je čitav Forum trebalo da se ogleda.
Ali je zato prihvaćeno od strane Člana veća za kulturu i
predstavnika Gradske uprave za kulturu da se kao osnovni obrazac
poslovnika rada komisija pred buduće komisije ponudi onaj koji je
sačinila komisija u kojoj je predsednica i članica bila osoba na
čiji se integritet oslonila Inicijativa NKSNS, a onda i Asocijacija
NKSS, stajući iza svojih reči i politike kojom se nezavisni akteri
u kulturi obraćaju javnosti, i o čijim sredstvima se i radi kada se
raspisuju konkursi države u polju kulture. Reč. Reč Člana veća i
reč Načelnice Gradske uprave za kulturu. Reč bez zaključka. Za
nas je to politička reč i njoj nisu potrebne procedure, kao što se
i bez proceduralne saglasnosti mogao doneti zaključak, i tada bi to
bila politička reč Foruma. Ovako sva odgovornost opet ostaje na
ljudima koji rade u državi i, ako je za utehu, slava vlasti da još
jednom učini nešto po prvi put do sada, i po prvi put ovde. </span></span></span>
</div>
<div lang="" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div lang="" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> Isto
se dogodilo i sa predlogom da članove komisija predlažu ljudi koji
deluju u kulturi i koji konkurišu na konkursima koje raspisuje grad,
ali je nejasno ostalo i hoće li kandidature biti javno
predstavljene. Čula se i ta reč – reč-obećanje, i nama i to
može biti dovoljno, iako bi bilo bolje da se čuo zaključak i da se
obećanje prenelo na sve i pozvalo prisutne da ga ispune svojim
glasom, a onda i svojim prisustvom i odlučivanjem na svim budućim
Forumima na kojima nam sigurno ne bi promaklo da se osvrnemo na
obećano. Ovako opet sve ostaje na tome da vidimo šta će se desiti,
ali i da nastavimo da insistiramo na ovim pitanjima jer ih smatramo
važnim i uklopivim u svaki politički dokument, uključujući i
Akcioni plan. Jer zašto bismo se pravili ludi, kada vrlo dobro znamo
zašto je važno javno obrazlaganje i predstavljanje rezultata rada
komisija! Pa ti ljudi imaju pravo da odaberu koga hoće, a onda i
pravo da to brane i odbrane. Kako pravo, tako i izbor. Zašto bi to
za njih predstavljao problem? Problem bi možda trebalo očekivati
među aplikantima koji bi prelaznu ocenu i nagodbu, ili među onima
koji bi da učestvuju u radu komisija bez odgovornosti za javno dobro
i sredstva koja pripadaju svima, i koja su spremni da raspodele onako
kako im je diskretno sugerisano i diskrecionim pravom omogućeno.</span></div>
<div lang="" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div lang="" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><b>Grupa za konceptualnu politiku</b></span></div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
-->
</style>
<br />
<div lang="zxx" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
</div>
brankahttp://www.blogger.com/profile/09068981985460382101noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-70610448112963630682017-11-27T13:40:00.002+01:002017-11-27T13:40:19.012+01:00RAZGOVARAJ SA UMETNIKOM O NJEGOVOM DELU<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbYZNz4IJn1ZQKvpEIWcvPpSus3wH9op48J4GTeO0kiL1lKms770uSP2JzFn1qETHeIL-fKu-hjxkI_mESy9BtOu4fbMPxCHNdIQw3S5XHk70KXRq9hE4Hk1DYYSVW0E1lAAR8tWQRP2F3/s1600/PLAKAT-Razgovaraj+sa+umetnikom_02.12.2017-FINAL.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1132" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbYZNz4IJn1ZQKvpEIWcvPpSus3wH9op48J4GTeO0kiL1lKms770uSP2JzFn1qETHeIL-fKu-hjxkI_mESy9BtOu4fbMPxCHNdIQw3S5XHk70KXRq9hE4Hk1DYYSVW0E1lAAR8tWQRP2F3/s320/PLAKAT-Razgovaraj+sa+umetnikom_02.12.2017-FINAL.jpg" width="226" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><b>U
subotu, 2. decembra, od 18h</b></span></span></span></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">u
prostorijama </span></span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><b>Grupe
za konceptualnu politiku</b></span></span></span></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><b>Pariske
komune 42</b></span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">
(lokal u prizemlju)</span></span></span></span></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">Novi
Sad</span></span></span></span></em></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">Umetnici
za razgovor:</span></span></span></span></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><b>Slobodan
Stošić</b></span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">,
Novi Sad</span></span></span></span></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><b>Borislav
Prodanović</b></span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">,
Novi Sad</span></span></span></span></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><b>Zoran
Todorović</b></span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">,
Beograd</span></span></span></span></em></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">Grupa
za konceptualnu politiku se bavi politikom, a savremena umetnost joj
se sviđa, pa je tako ona još jedna od oblasti njenog delovanja, dok
se trudi da sagleda specifičnosti obe – politike i umetnosti.
„Razgovaraj sa umetnikom o njegovom delu“ je razgovor sa
umetnicima kojim ćemo javnosti predstaviti aktuelna dela savremene
umetnosti, s ciljem da otvorimo način mišljenja i stvaranja
umetnika na konkretnim umetničkim delima i da ohrabrimo ljude da
ravnopravno učestvuju u interpretaciji umetničkog dela kroz
diskusiju sa umetnicima i ljudima koji su uključeni u procese
produkcije i predstavljanja umetničkih radova.</span></span></span></span></em></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<a href="https://www.blogger.com/null" name="result_box"></a><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">Umetnika
</span><b>Zorana Todorovića</b><span style="font-weight: normal;"> ćemo junački pitati za zdravlje i postupak u
stvaranju dela „Ilegalni ljudi“ (</span></span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">Illegal
People</span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">)</span></span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">.</span></span></span></em><em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">
Razgovaramo, dakle, o njegovom r</span></span></span></span></em><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS">adu
u dva dela – filmu koji dokumentuje proces pravljenja piva i pozivu
na degustaciju. Pivo je napravljeno od vode, hmelja i ječmenog
slada, ali voda dolazi od urina prikupljenog u izbegličkom centru u
Beogradu, koji smešta izbeglice iz Pakistana, Avganistana, Sirije i
severne Afrike. Delo je prikazano i izvedeno pre nekoliko dana na
četvrtom internacionalnom festivalu </span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i><span style="font-weight: normal;">Extravagant
Bodies</span></i></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">,
pod nazivom </span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i><span style="font-weight: normal;">Crime
and Punishment</span></i></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">,
održanom u Centru za živu umetnost, Live Art Development Agency
(LADA) koji je bio partner Kiosku – platformi za savremenu umetnost
iz Beograda i Kontejneru iz Zagreba u njegovoj organizaciji.</span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="http://www.thisisliveart.co.uk/projects/extravagant-bodies-crime-and-punishment/"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">http://www.thisisliveart.co.uk/projects/extravagant-bodies-crime-and-punishment/</span></span></span></span></a></u></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">U
isto vreme razgovaramo o nenagrađenom, ali jednakovrednom i povišeno
otkupljenom delu, finaliste <b>Borislava Prodanovića</b>, do nedavno
skrivenog pod autorskom šifrom 47935, i radnom 24/02, na javnom
međunarodnom otvorenom anonimnom konkursu za izradu idejnog rešenja
za spomen obeležje Zoranu Đinđiću na Studentskom trgu u Beogradu,
i koji će nam predstaviti svoje saradnike, pa onda i delo koje
stvara umetnički iz političkih razloga. Aktuelna „šifra“ je:
zašto ipak vredi afirmativno govoriti o spomeniku Zoranu Đinđiću,
jer smo se ovim povodom uspeli zapitati: šta ako spomenik uvek
podiže ubica (a moguće je i da se ubicom postaje podizanjem
spomenika)? Ne preostaje li onda umetniku da mu se samo kroz spomenik
i obrati? Estetski problem bi tu mogao naći svoje mesto, a njegovom
politizacijom sasvim sigurno i umetnost. </span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="http://www.beograd.rs/lat/gradski-oglasi-konkursi-i-tenderi/1736867-rezultati-javnog-medjunarodnog-otvorenog-anonimnog-dvostepenog-konkursa-za-izradu-idejnog-resenja-za-spomen-obelezje-zoranu-djindjicu-na-studentskom-trgu-u-beogradu-u-prvom-stepenu_2/"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS">http://www.beograd.rs/lat/gradski-oglasi-konkursi-i-tenderi/1736867-rezultati-javnog-medjunarodnog-otvorenog-anonimnog-dvostepenog-konkursa-za-izradu-idejnog-resenja-za-spomen-obelezje-zoranu-djindjicu-na-studentskom-trgu-u-beogradu-u-prvom-stepenu_2/</span></span></a></u></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">Sa
<b>Slobodanom Stošićem</b> ćemo razgovarati o otkupu njegovog dela
„Brisanje”, i zajednički pokušati da formiramo cenu. Fondacija
„Pomaže Damjan” je zainteresovana za promociju ovog rada i javno
će saopštiti svoju ponudu u toku diskusije sa prisutnima pošto je
pred njom izlaganje kao transcendentalni uslov svakog izvođenja i
posedovanja u cilju materijalne i simboličke naplate kulturne i
obrazovne usluge u čiji promet se uključila svojim osnivanjem. </span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">Delo
je poslednji put krčmljeno u Bukureštu, na bijenalu savremene
umetnosti u organizaciji fondacije Art Encounters tokom oktobra ove
godine na izložbi „Life a User`s Manual: I work, therefore I`m
not“.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="http://www.artencounters.ro/en/i-work-therefore-i%CA%BCm-not/"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS">http://www.artencounters.ro/en/i-work-therefore-i%CA%BCm-not/</span></span></a></u></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">Razgovor
se odvija u okviru projekta „<b>Mišljenje umetnika ili katastrofa</b>“,
koji je nastavak rada na problemu savremene umetnosti i politike
savremenosti. Prošli put smo se okupili pod naslovom „Mišljenje
umetnosti ili katastrofa“, a sada smo na mestu mišljenja umetnika,
sa kojima smo razgovarali na više radionica koje smo ovom prilikom
nazvali „Konceptualni atelje“. Ovaj projekat sadrži više
aktivnosti koje imaju za cilj predstavljanje, analizu i produkciju
umetničkog dela i javni razgovor sa umetnicima. Projekat „Mišljenje
umetnika ili katastrofa“ realizuje Grupa za konceptualnu politiku
sa saradnicima, uz podršku Gradske uprave za kulturu Novog Sada i
fondacije „Pomaže Damjan“.</span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">Ilustracija
u najavi:</span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
„<span style="font-family: Times New Roman, serif;">Portret
Zorana Đinđića u stilu Džeksona Poloka“, Konceptualni atelje,
2017.</span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">akril
na platnu, 59x70cm</span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
–</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">Grupa
za konceptualnu politiku</span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;">kontakt
telefon: 021/6333 013</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="https://konceptualnapolitika.blogspot.rs/"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span lang="sh-RS">https://konceptualnapolitika.blogspot.rs</span></span></a></u></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
A:link { so-language: zxx }
-->
</style>
<br />
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
</div>
brankahttp://www.blogger.com/profile/09068981985460382101noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-49837913012799884662017-11-26T17:00:00.002+01:002017-11-26T17:00:29.192+01:00Tribina „Mesne zajednice danas“, 28. novembar u 19h, Omladinski centar CK13<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjiBzTYLPXwuncp1WDEy05mX_ir31FxZqWORM5FUQEHjACZQbouA5J43LplOKymptA-A7KyALN4oitHUSiVU0oYVtD5CmwSNtqCjx15_H2id0PKG6xufjiKE0PLBdvi98W9U1_1x0uTnKR2/s1600/tribina+web.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1191" data-original-width="842" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjiBzTYLPXwuncp1WDEy05mX_ir31FxZqWORM5FUQEHjACZQbouA5J43LplOKymptA-A7KyALN4oitHUSiVU0oYVtD5CmwSNtqCjx15_H2id0PKG6xufjiKE0PLBdvi98W9U1_1x0uTnKR2/s320/tribina+web.jpg" width="226" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Šta su mesne zajednice danas i čemu one služe?</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Da li su mesne zajednice nasleđe socijalizma koje kao takvo treba ukinuti ili mesto za razvoj lokalne demokratije koje kao takve treba revitalizovati – da postanu živa i centralna mesta na kojima će građani razmatrati i odlučivati o pitanjima koja su od njihovog neposrednog i zajedničkog interesa?</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Ko može da koristi mesne zajednice i za koje potrebe? Da li su mesne zajednice namenjene političkim partijama ili pre svega i isključivo građanima? Ko može da se kandiduje za članove saveta mesnih zajednica? Kakvi su odnosi između mesnih zajednica i gradskih uprava? Da li građani u mesnim zajednicama zadovoljavaju svoje zajedničke potrebe i interese i na koji način?</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Ovo su samo neka od pitanja o kojima će govoriti učesnici tribine, a pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u diskusiji i podele svoja iskustva i uvide.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
</div>
<div style="text-align: center;">
Na tribini će govoriti članice i članovi organizacija koje se bave pitanjem revitalizacije lokalnih samouprava: „<a href="http://www.sretenje.org.rs/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Sretenje</a>“ (Požega), „<a href="http://ostranula.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Oštra Nula</a>“ (Banja Luka), „<a href="https://konceptualnapolitika.blogspot.rs/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Grupa za konceptualnu politiku</a>“ (Novi Sad), kao i članice i članovi saveta mesnih zajednica.</div>
<div style="text-align: center;">
………………………………………………………………………</div>
<div style="text-align: center;">
Tribina je deo projekta „Naša samouprava“ u okviru kojeg se <a href="http://www.ck13.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Omladinski centar CK13</a> animiranjem građana za aktivno učešće u lokalnoj samoupravi i zagovaranjem prava na autonomno odlučivanje o lokalnim pitanjma kao jednog od osnovnog preduslova demokratizacije društva.</div>
</div>
brankahttp://www.blogger.com/profile/09068981985460382101noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-73613712331045908532017-11-02T16:19:00.003+01:002017-11-02T16:21:15.960+01:00ŠTA ZNAMO O NOVOM ZAKONU O STANOVANJU? - Druga javna skupština stanara, 8. novembra u MZ Detelinara<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBpcw_nZORXpyFT5q5BAvyz1zexu1uEsi_RKG4kLjiS-1up7x95CNRPBxks9mEFPNh3ZsrZISYakY9rStAFWgn9uchd-shmUrlAZkV23JwurNEitX-pON8vVtUu8lFKylleNvqMJKLbb8s/s1600/Poster_javna+skuptina_MZ+Detelinara_081117-za+web.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="900" data-original-width="1600" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBpcw_nZORXpyFT5q5BAvyz1zexu1uEsi_RKG4kLjiS-1up7x95CNRPBxks9mEFPNh3ZsrZISYakY9rStAFWgn9uchd-shmUrlAZkV23JwurNEitX-pON8vVtUu8lFKylleNvqMJKLbb8s/s320/Poster_javna+skuptina_MZ+Detelinara_081117-za+web.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<br />
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
Grupa za konceptualnu politiku poziva stanare, komšije, stanovnike
mesne zajednice i sve zainteresovane</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
na „Javnu skupštinu stanara“:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<b>ŠTA ZNAMO O NOVOM ZAKONU O
STANOVANJU?</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<b>Sreda, 8. novembar 2017. u 19 časova</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<b>u mesnoj zajednici DETELINARA</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<b>ulica Braće Popović 4, Novi Sad</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
Šta nam donosi novi zakon o
stanovanju? Kakve nas teškoće kao stanare čekaju? Da li smo već
registrovali stambene zajednice i na koji način? Da li se moć
stanara da odlučuju o životu u svojim zgradama povećava ili
umanjuje u ovim novim okolnostima? Koja su naša prava i obaveze
povodom novog Zakona o stanovanju? Dođite da podelimo iskustvo!</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
Drugu u nizu „Javnih skupština
stanara“ organizuje Grupa za konceptualnu politiku u mesnoj
zajednici Detelinara, u okviru projekta „Lokalne politike i urbana
samouprava“, kojim već više godina unazad mi, kao organizovane
komšije i nekadašnji predsednici skupština stanara, delujemo na
polju politika stanovanja i neposrednog učešća ljudi u odlučivanju
kako u svojim zgradama, tako i u mesnim zajednicama i u lokalnoj
samoupravi. Jedna od aktivnosti kojom smo se bavili je i pisanje
primedbi na novi Zakon o stanovanju sa mnogim organizacijama iz cele
Srbije, koje su samo delimično usvojene
(<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="http://detelinara.org/predlog-zakona-o-stanovanju-neprihvatljiv/">http://detelinara.org/predlog-zakona-o-stanovanju-neprihvatljiv/</a></u></span></span>).</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
Prve efekte novog Zakona o stanovanju
smo osetili odmah po njegovom usvajanju u decembru 2016. godine, kada
su i pokrenute „Javne skupštine stanara“, tačnije javne tribine
koje organizujemo u mesnim zajednicama kao javnom prostoru za građane
sa teritorija koje obuhvataju i koje treba da budu otvorene za
organizovanje ljudi – i po pitanju stanovanja.
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
Zašto mesna zajednica kao javni
prostor za okupljanje stanara? Zato što se novim Zakonom o
stanovanju ova oblast života ljudi ubrzano profesionalizuje i time
privatizuje, te postoji opasnost da će javna dimenzija stanovanja i
učešće stanara u odlučivanju i funkcionisanju zgrada biti znantno
umanjena. Iz tog razloga nameravamo ove jeseni da organizujemo niz
„Javnih skupština stanara“ u mesnim zajednicama čiji smo
stanovnici, na kojima ćemo imati i goste: <i>drugačije</i>
licencirane i profesionalne upravnike zgrada i ljude koji se ovom
oblašću posvećeno bave. Ovim želimo da pokrenemo razgovore sa
stanarima i komšijama o iskustvima i efektima novog Zakona o
stanovanju, u periodu do i nakon 12. decembra do kada traje obavezno
registrovanje stambenih zajednica, kao i o mogućim oblicima
organizovanja i povezivanja ljudi kako bi se budući problemi na
zajedničkim osnovama rešavali. Učestvujmo na „Javnim skupštinama
stanara“ i iskažimo solidarnost jedni prema drugima!</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
Najave budućih događaja pratite na
sajtovima i facebook stranici:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="http://www.detelinara.org/">www.detelinara.org</a></u></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="http://www.konceptualnapolitika.blogspot.rs/">www.konceptualnapolitika.blogspot.rs</a></u></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="https://www.facebook.com/stanar.novisad/">https://www.facebook.com/stanar.novisad/</a></u></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
„Javne skupštine stanara“ su
organizovane u okviru projekta „Lokalne politike i urbana
samouprava“, koji realizuje Grupa za konceptualnu politiku iz Novog
Sada uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
Prostorije <b>Grupe za konceptualnu
politiku</b> se nalaze u ulici <b>Pariske komune 42 </b>(lokal u
prizemlju stambene zagrade) u Novom Sadu i svakodnevno su otvorene za
komšije i stanare (od 12-17h). Grupu možete kontaktirati putem
telefona (021) 6333-013 i mailom na adresu:
<span style="color: navy;"><span lang="zxx"><u><a href="mailto:konceptualnapolitika@gmil.com">konceptualnapolitika@gmail.com</a></u></span></span>
</div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
A:link { so-language: zxx }
-->
</style>
<br />
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
</div>
brankahttp://www.blogger.com/profile/09068981985460382101noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-47301455788655959102017-10-25T11:03:00.000+02:002017-10-25T11:14:35.433+02:00KONCEPTUALNI ATELJE u okviru projekta "Mišljenje umetnika ili katastrofa"<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjkRI4iIOPlCOfOmfb3XJRTSv8k-Zsq2_J-dquSaltQUl9SiAAO1Q2uAiwbHbKNyUX1_GeZuh7VpPvkLhjaO_1vIRHBy2ZhYWjqQIkGWLF7QCH0lcMkzK7A9TzHwgI_oUb0SekJtTAuo0cb/s1600/Art%2526Language-atelje.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="479" data-original-width="960" height="198" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjkRI4iIOPlCOfOmfb3XJRTSv8k-Zsq2_J-dquSaltQUl9SiAAO1Q2uAiwbHbKNyUX1_GeZuh7VpPvkLhjaO_1vIRHBy2ZhYWjqQIkGWLF7QCH0lcMkzK7A9TzHwgI_oUb0SekJtTAuo0cb/s400/Art%2526Language-atelje.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="_4-u2 _3xaf _3-95 _4-u8" style="background-color: white; border-color: transparent; border-image: initial; border-radius: 3px; border-style: solid; border-width: 1px 0px; color: #1d2129; font-family: "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 12px; margin-bottom: 8px; position: relative;">
<div class="_2qgs" style="border-top: none; color: #4b4f56; font-family: inherit; padding: 12px; position: relative;">
<span class="_4n-j _3cht fsl" data-testid="event-permalink-details" style="font-family: inherit; font-size: 14px;">Konceptualni atelje se dešava svake srede u 16h u prostorijama Grupe za konceptualnu politiku, Pariske komune 42, Novi Sad. Odvija se u okviru projekta "Mišljenje umetnika ili katastrofa": </span><br />
<span class="_4n-j _3cht fsl" data-testid="event-permalink-details" style="font-family: inherit; font-size: 14px;">https://konceptualnapolitika.blogspot.rs/2017/10/misljenje-umetnika-ili-katastrofa_21.html</span></div>
<div class="_2qgs" style="border-top: none; color: #4b4f56; font-family: inherit; padding: 12px; position: relative;">
<span style="font-family: inherit; font-size: 14px;">Projektno rečeno, konceptualni atelje je "radionica" na kojoj susrećemo savremenike. Mišljenja smo da nema savremene umetnosti bez savremenika, kao i da svi u istom vremenu ne moraju biti savremeni. Kako u politici, tako i u umetnosti. Nije nam do dijalektike već do razdvajanja. Dijalektički bismo se lako mogli uvaliti u muljanje koje bi neko nazvao spekulacijom, ali zapravo bi to bilo kretanje u protivrečnostima čija bi sitneza bila savremeni Apeiron, kad se već nastojimo distancirati od Duha idealizma. Odvajanje pravi nivoe, ali i prolaske kroz njih, pa i tu treba biti oprezan. </span></div>
<div class="_2qgs" style="border-top: none; color: #4b4f56; font-family: inherit; padding: 12px; position: relative;">
<span style="font-family: inherit; font-size: 14px;">Dijalektički: savremeni su nesavremeni. Analitički: savremeni su oni koji sretnu savremenike koji su nesavremeni u vremenu koje del</span><span class="text_exposed_show" style="display: inline; font-family: inherit; font-size: 14px;">imo. Deliti vreme ne isključuje odvajanje u njemu i to je manje način pisanja istorije savremenosti ili svoje istorije, a više politika ljudi koji se okupljaju oko problema koji nastoje rešiti. Okupljeni ljudi se odvajaju kako bi izbegli opet jednu dijalektiku uključivanja koje je isključivanje, pa i kada je samoisključenje.</span></div>
<div class="_2qgs" style="border-top: none; color: #4b4f56; font-family: inherit; padding: 12px; position: relative;">
<span class="_4n-j _3cht fsl" data-testid="event-permalink-details" style="font-family: inherit; font-size: 14px;"><span class="text_exposed_show" style="display: inline; font-family: inherit;">Prema tome, atelje je radionica na kojoj nesavremeno razmatramo ono što radimo u pokušaju da mislimo i živimo u uslovima koji su, kako oni koje smo zatekli, tako i oni koji i kao zatečeni mogu biti promenjeni i u svojoj prošlosti. Buduće menjamo mogućim i smeštamo ga u sadašnjost, bez potrebe za telosom i iščekivanjem koje on podrazumeva.<br /><br />Anegdotalno i parafrazom: Drugu Damjanu su rekli da mu je ideja sa ajkulom u galeriji glupa, a on ih je pozvao da tu glupu ideju izvedu zajedno.<br /><br />Atelje je iznajmljen parama koje nisu od projekta "Mišljenje umetnika ili katastrofa", ali ćemo deo našeg rada i delo koje stvaramo njime moći platiti. U to ime, nazovimo ga projektnom aktivnošću aplikacije "Mišljenje umetnika ili katastrofa" i pripremimo dokumentaciju za njegovo pravdanje ili izveštaj.</span></span></div>
</div>
<div id="u_jsonp_7_12" style="background-color: #e9ebee; color: #1d2129; font-family: "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 12px;">
<div class="_3-96 _4-u2 _4-u8" style="background-color: white; border-color: transparent; border-image: initial; border-radius: 3px; border-style: solid; border-width: 1px 0px; font-family: inherit; margin-bottom: 12px; position: relative;">
</div>
</div>
</div>
brankahttp://www.blogger.com/profile/09068981985460382101noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-4702231737083091022017-10-21T18:52:00.003+02:002017-10-21T20:18:43.536+02:00MIŠLJENJE UMETNIKA ILI KATASTROFA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWI-wpp9j1vi86FMh2pzKGqx2Bg-7G9ahqyKlW0IQMKtQt3lpaZm4l9zk2PlkzMoIpNNjC8HWOVwLugKp7S0GWNVGbaEWJZgZVfJhXXuLzAtXjYQQmZ1DFJgypbYEffrAwaIOpXQrTBmKb/s1600/Mis%25CC%258Cljenje+umetnika-fotka+za+najavu3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1219" data-original-width="1600" height="243" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWI-wpp9j1vi86FMh2pzKGqx2Bg-7G9ahqyKlW0IQMKtQt3lpaZm4l9zk2PlkzMoIpNNjC8HWOVwLugKp7S0GWNVGbaEWJZgZVfJhXXuLzAtXjYQQmZ1DFJgypbYEffrAwaIOpXQrTBmKb/s320/Mis%25CC%258Cljenje+umetnika-fotka+za+najavu3.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div align="CENTER" style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;"><span style="font-size: medium;">Mišljenje
umetnika ili katastrofa</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Projekat
Grupe za konceptualnu politiku sadrži više aktivnosti koje imaju za
cilj predstavljanje, analizu i produkciju umetničkog dela i javni
razgovor sa umetnicima – sa pozvanim umetnicima Slobodanom Stošićem
i Zoranom Todorovićem, kao i sa onima koji se putem ove najave
projektu priključe. Ukoliko budemo imali sreće sakupićemo građu
za moguću kritiku i estetičku recepciju dela umetnika saradnika na
projektu.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Namera nam
je da približimo ljudima proces produkcije umetničkog dela,
izlaganja, tumačenja i kritike, kako bi se napravila platforma
njihovog povezivanja i uključivanja u umetničku produkciju.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Otvorićemo
za javnost način mišljenja i stvaranja umetnika na konkretnim
umetničkim delima, i ohrabriti ljude da ravnopravno učestvuju u
interpretaciji umetničkog dela kroz diskusiju sa umetnicima i
ljudima koji su uključeni u procese produkcije i predstavljanja
umetničkih radova.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Projekat je
nastavak rada na problemu savremene umetnosti i politike
savremenosti. Prošli put smo se okupili pod naslovom "Mišljenje
umetnosti ili katastrofa", a sada smo na mestu mišljenja
umetnika. U međuvremenu smo se obreli na problemu umetničke
organizacije i o tome diskutovali sa prijateljima i saradnicima,
umetnicima i aktivistima, tokom realizacije izložbe "Nuisance
value" (<a href="http://www.buchsenhausen.at/en/event/stoerwerte/">http://www.buchsenhausen.at/en/event/stoerwerte/</a>).</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;"><span style="font-size: medium;">Širi
opis projekta i problem:</span></span></div>
<div style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;"><span style="font-size: small;"><span style="font-style: normal;">Projekat
sadrži više povezanih aktivnosti koje imaju za cilj predstavljanje,
analizu i produkciju umetničkog dela i javni razgovor sa umetnicima.
Stvaranje građe za moguću kritiku i estetičku recepciju dela
umetnika saradnika na projektu je aktivnost koja se izvodi beleženjem
u različim registrima i medijima: pisanje izveštaja i kritika,
audiovizuelno dokumentovanje procesa rada i saradnje, te javne
prezentacije i diskusije, koje podržavaju radionice na kojima se
prezentacije pripremaju sa zainteresovanom javnošću i saradnicima.
Od planirane posete Akademiji umetnosti, koja je trebala da bude u
funkciji projekta jer bi se rad sa studentima pridružio artikulaciji
procesa koji se odvija u javnom prostoru, nema ništa. Podrška
Republike je izostala i sada projekat realizujemo u redukovanom obimu
aktivnosti, koje je podržala samo Gradska uprava za kulturu Novog
Sada. Kako će se to odraziti na vrednovanje projekta manji je
problem od onoga koji smo stvorili aktivnim učešćem u politici
nezavisne kulturne scene u Novom Sadu, kada smo osvojli slobodu da
predložimo člana komisije za gradski konkurs iz oblasti kulture.
Neprijatnost koja nas čeka suočavanjem sa članom komisije koji je
odobrio projekat koji zapravo neće biti realizovan u celosti, ostaje
nam na mišljenje. </span></span></span>
</div>
<div style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Osnovna
</span><span style="font-family: "georgia" , serif;"><i>ideja</i></span><span style="font-family: "georgia" , serif;">
projekta je i dalje da uspostaviti platformu za istraživanje
savremene umetničke prakse, u čemu Grupa za konceptualnu politiku
učestvovala nekoliko godina radeći sa Centrom za nove
medije_kuda.org, iz Novog Sada i Omladinskim centrom CK13. I tu su se
dogodile bitne političke promene i došlo je do razlaza između
Grupe za konceptualnu politiku i Centra za nove medije_kuda.org.
Politika prestaje sa nestankom mesta njenog mišljenja, ali poražena
može biti i kada ta mesta postoje. U našem slučaju došlo je prvo
do poraza, a potom i do prestanka politike koju smo vodili i sada kao
GKP idemo iznova. </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Istraživanje
i delovanje u polju aktivizma, umetničke i izdavačke produkcije,
odvija se na više planova, ali je ovaj projekat nastavak započetog
rada u oblasti istraživanja i edukacije u institucionalnom kontekstu
savremene umetničke produkcije. Prošlogodišnji projektni rad je
realizovan uz podršku Republičkog ministarstva kulture i
informisanja ("Mišljenje umetnosti ili katastrofa"), kada
su postavljene osnove za nastavak rada na ideji. </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Aktivno
organizaciono delovanje (organizacija civilnog društva, udruženje
građana) ovog udruženja u kulturi uključuje ispitivanje
savremenosti u domenu samoorganizovanja građana u različitim
oblastima života, a poslednjih godina i preko istraživanja
savremenosti u umetničkoj produkciji. Susret sa obrazovnim i
umetničkim institucijama, udruženjima i pojedincima (umetnicima,
istraživačima, nastavnicima) odvija se na projektnom terenu, dakle
na proizvodnom i egzistencijalnom terenu delovanja udruženja građana
u oblasti kulture, i na njemu se susrećemo sa mnoštvom problema i
prekida u redovnom odvijanju savremenog stvaralaštva, od oblasti
umetničke proizvodnje, do obrazovnih, izdavačkih i eksperimentalnih
praksi u domenu edukacije, a pre svega one vaninstitucionalne kojima
se bave nezavisna udruženja građana u kulturi. </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Ovaj put
akcenat je na radu sa umetnicima koji treba da doprinese stvaranju
građe za svaku suvislu recepciju umetničkog dela, koja se kreće od
stručne analize i istorizacije do najšire publike, kojoj se umetnik
danas obraća. Aktuelizacija tema odvija se u različitim registrima
društvenog života, ali je za umetnost presudna umetnikova
orijentacija u savremenosti. Istražiti koliko je ova umetnička
intencija razumljiva publici ne svodi se samo na ispitivanje njene
obaveštenosti. Naše je mišljenje da bi otvaranje prostora
komunikacije umetnika sa najširom publikom otvorilo prostor za
realne i praktične susrete publike sa savremenom umetnošću, koja
bi time postala aktivni učesnik u stvaranju umetnosti u jednom
društvu. Projektno rečeno, u pitanju je doprinos razvoju publike
savremenog umetničkog stvaralaštva, ali i pokušaj stvaranja veza
između praksi koje se odvijaju u javnim ustanovama kulture i
obrazovanja i civilnom sektoru. </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Dosadašnje
razmišljanje o “umetničkom polju” zadržava se na institucijama
umetnosti (u prostoru države i tržišta) i obrazovanja (javnog i
privatnog), a mi mislimo da je potrebno otvoriti odnos koji se
uspostavlja u samoj strukturi umetničkog dela, a to je odnos između
umetnika i njegove publike. Ljudi kojima je delo namenjeno i čiji
estetski sud se očekuje ukoliko je reč o delu umetnosti. </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">To ujedno
znači i napraviti prostor za mišljenje umetnosti preko mišljenja
umetnika i mišljenja publike o stvarima umetnosti – konkretno
umetnosti umetnika koji će biti uključeni u ovaj projekat. Ono o
čemu umetnik misli jeste delo i metode, tehnike i sredstva kojima
namerava da ga napravi. Razumevanje i diskusija o samom umetničkom
postupku, koji je u slučaju savremene umetnosti multimedijalan i
kompleksniji nego ikada do sada u istoriji umetnosti, zahteva
obaveštenu i angažovanu publiku koja se može pojaviti samo javnim
uključivanjem i pozivom na saradnju. Ovaj oblik saradnje nazivamo
“umetničkom organizacijom” i u saradnji sa zainteresovanim
ljudima razvijamo na širem planu kroz internacionalnu saradnju i
podsticanje različitih inicijativa u kulturnoj politici u Novom
Sadu.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Cilj
projekta je tako i razvoj umetničke kritike kroz afirmativan pristup
umetničkoj praksi. Mišljenja smo da je u Srbiji nedovoljno
ohrabrena umetnička kritika, jer je dosadašnja instutucionalizacija
umetnosti vodila razvoju isključivo analize, teorije i istorije
umetnosti, koje su češće u vezi sa širim vanumetničkim
interesima i načelnim ideološkim orijantacijama, uključujući i
onu koja se odvija pod devizom kritičkog promišljanja stvarnosti,
koja će, ukoliko bude devalvirana frazeološkim delovanjem u
kulturnoj politici u potpunosti izgubiti na delotvornosti i
društvenom značaju.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Srž ideje
ovog projekta je dakle umetnička kritika i njen razvoj. Ohrabrivanje
na kritiku, budući da je ona posrednik između umetničkog dela i
gledaoca, odnosno publike. Prema našoj hipotezi, umetnička kritika
ne može biti negativna, već isključivo afirmativna – čak i kada
je vođena kritičkom svešću društveno anagžovanih ljudi. Kritika
objašnjava zašto nam se nešto dopada, a estetski režim je i dalje
režim umetnosti, pa prema tome i savremene umetnosti, pošto je ova
umetnost, a ne nešto drugo. Autonomija umetnosti prema našem sudu
traži ponovno preispitivanje, kao i autonomija samoudruženih
građana i to je ideja koja prati sve naše aktivnosti i akcije u
ovom društvu.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0.5cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Umetničku
kritiku tako smatramo momentom produkcije same umetnosti, a ne
sredstvom isključenja ili stručne diskvalifikacije. Investiranje u
slučaju kritike nipošto nije ideološko suđenje i vanumetnička
procena važnosti nečijeg stvaralaštva, jer je stvaralaštvo
dovoljno vanumetnički značajno. I umetnici, kao i svi njihovi
saradnici u najšire uzetom polju umetnosti i kulture, žive u ovom
društvu i daju svoj doprinos i odgovor na pitanja koja kao društvo
sebi postavljamo. I umetnička kritika, sa svoje strane, čak i kada
jasno kazuje ili ukazuje na ono što nam se dopada, izlaže
svojevrsno izlaganje sudu istorije i njenih "veština":
teorije, nauke, ideologije, religije, a ponekad i državne politike,
koje kritiku mogu diskvalifikovati obesnaživanjem i činjenjem
irelevantnim dela koje je kritika opevala i proglasila umetničkim.
Druga kritika to neće učiniti jer, budući kritika prema našoj
hipotezi, ona piše samo o onome šta joj se sviđa, te bi ukoliko bi
i pisala o istom delu (a to znači afirmativno), potvrdila i kritiku
koja je o tom delu pisala (pevala) pre nje. </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0.5cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Afirmacija
same umetničke kritike nam se tako pojavljuje kao važan činilac i
pokretač afirmativnog pristupa situaciji (posebno u oblasti
umetnosti!) iz koje se nastoji misliti </span><span style="font-family: "georgia" , serif;"><i>moguće</i></span><span style="font-family: "georgia" , serif;">,
i na taj način biti savremen dobu u kome živimo. Rezultat projekta
će biti umetničko delo, u čijem stvaranju će učestvovati ljudi
koji se odluče na saradnju na ovom projektu.</span></div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
A:link { so-language: zxx }
-->
</style>
<br />
<div style="margin-bottom: 0.5cm;">
<span style="font-family: "georgia" , serif;">Ovaj
projekat je, kao što je rečeno, razvijan u široj saradničkoj
mreži i nadovezuje se na aktivnosti saradnika koji su u njega
uključeni. Da, mislimo i na Centar za nove medije_kuda.org, ali pre
svega na nama bliske protagoniste umetničke scene Srbije sa kojima
smo počeli misliti umetnost, kao što su Dejan Sretenović, kustos
Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Branislav Dimitrijević,
istoričar umetnosti i profesor na Visokoj školi za likovnu i
primenjenu umetnost, Svebor Midžić, teoretičar i nekada član
kolektiva Prelom, Zoran Todorović, umetnik i profesor na Akademiji
umetnosti Beograd, i Slobodan Stošić umetnik iz Novog Sada. Širem
projektu su nakon toga pristupili još neki umetnici, a računamo i na umetničku publiku, odnosno zainteresovanu javnost, uključujući i
novinare medija koji prate kulturna i dešavanja u oblasti savremenog
umetničkog stvaralaštva.</span></div>
</div>
brankahttp://www.blogger.com/profile/09068981985460382101noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-6703996118864191952017-10-12T13:13:00.000+02:002017-10-12T13:14:53.349+02:00ŠTA ZNAMO O NOVOM ZAKONU O STANOVANJU?, Javna skupština stanara u mesnoj zajednici Jugovićevo, Detelinara<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgn27GTLBSj3GRfvO4E-t7SjlHazLKKgtg0JT5JtMlfMY_dZAp9ZOuZF0mOaTXKnkL9VMcXSEkDe4AMAUrYy5cHgzb4lOWEdDnTjF2R1EOwSt0krWxZRkurxSGNKSdwLKOBj3at5WQ3Le4E/s1600/Javna+skupstina_171017_web_final.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="900" data-original-width="1600" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgn27GTLBSj3GRfvO4E-t7SjlHazLKKgtg0JT5JtMlfMY_dZAp9ZOuZF0mOaTXKnkL9VMcXSEkDe4AMAUrYy5cHgzb4lOWEdDnTjF2R1EOwSt0krWxZRkurxSGNKSdwLKOBj3at5WQ3Le4E/s320/Javna+skupstina_171017_web_final.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<br />
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Grupa za konceptualnu politiku poziva stanare, komšije, stanovnike mesne zajednice i sve zainteresovane na „Javnu skupštinu stanara“:</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<b style="box-sizing: border-box;">ŠTA ZNAMO O NOVOM ZAKONU O STANOVANJU?</b></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<b style="box-sizing: border-box;">Utorak, 17. oktobra 2017. u 19 časova </b><b style="box-sizing: border-box;">u mesnoj zajednici JUGOVIĆEVO, </b><b style="box-sizing: border-box;">ulica Tarasa Ševčenka 1, Detelinara, Novi Sad</b></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Šta nam donosi novi zakon o stanovanju? Kakve nas teškoće kao stanare čekaju? Da li smo već registrovali stambene zajednice? Da li se moć stanara da odlučuju o životu u svojim zgradama povećava ili umanjuje u ovim novim okolnostima? Koja su naša prava i obaveze povodom novog Zakona o stanovanju? Dođite da podelimo iskustvo!</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Prvu u nizu „Javnih skupština stanara“ organizuje Grupa za konceptualnu politiku u okviru projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“, kojim već više godina unazad mi, kao organizovane komšije i nekadašnji predsednici skupština stanara, delujemo na polju politika stanovanja i neposrednog učešća ljudi u odlučivanju kako u svojim zgradama, tako i u mesnim zajednicama i u lokalnoj samoupravi. Jedna od aktivnosti kojom smo se bavili je i pisanje primedbi na novi Zakon o stanovanju sa mnogim organizacijama iz cele Srbije, koje su samo delimično usvojene (<a href="http://detelinara.org/predlog-zakona-o-stanovanju-neprihvatljiv/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">http://detelinara.org/predlog-zakona-o-stanovanju-neprihvatljiv/</a>).</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Prve efekte novog Zakona o stanovanju smo osetili odmah po njegovom usvajanju u decembru 2016. godine, kada su i pokrenute „Javne skupštine stanara“, tačnije javne tribine koje organizujemo u mesnim zajednicama kao javnom prostoru za građane sa teritorija koje obuhvataju i koje treba da budu otvorene za organizovanje ljudi – i po pitanju stanovanja.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Zašto mesna zajednica kao javni prostor za okupljanje stanara? Zato što se novim Zakonom o stanovanju ova oblast života ljudi ubrzano profesionalizuje i time privatizuje, te postoji opasnost da će javna dimenzija stanovanja i učešće stanara u odlučivanju i funkcionisanju zgrada biti znantno umanjena. Iz tog razloga nameravamo da ove jeseni organizujemo niz „Javnih skupština stanara“ u mesnim zajednicama čiji smo stanovnici, na kojima ćemo imati i goste: <i style="box-sizing: border-box;">drugačije</i>licencirane i profesionalne upravnike zgrada i ljude koji se ovom oblašću posvećeno bave. Ovim želimo da pokrenemo razgovore sa stanarima i komšijama o iskustvima i efektima novog Zakona o stanovanju, u periodu do i nakon 12. decembra do kada traje obavezno registrovanje stambenih zajednica, kao i o mogućim oblicima organizovanja i povezivanja ljudi kako bi se budući problemi na zajedničkim osnovama rešavali. Učestvujmo na „Javnim skupštinama stanara“ i iskažimo solidarnost jedni prema drugima!</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Najave budućih događaja pratite na sajtovima i facebook stranici:</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a href="http://www.detelinara.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">www.detelinara.org</a></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a href="http://www.konceptualnapolitika.blogspot.rs/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">www.konceptualnapolitika.blogspot.rs</a></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a href="https://www.facebook.com/stanar.novisad/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">https://www.facebook.com/stanar.novisad/</a></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<strong style="box-sizing: border-box;">„Javne skupštine stanara“</strong> su organizovane u okviru projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“, koji realizuje Grupa za konceptualnu politiku iz Novog Sada uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Prostorije Grupe za konceptualnu politiku se nalaze u ulici Pariske komune 42 (lokal u prizemlju stambene zagrade) u Novom Sadu i svakodnevno su otvorene za komšije i stanare (od 12-17h). Grupu možete kontaktirati putem telefona (021) 6333-013 i mailom na adresu: <a href="mailto:konceptualnapolitika@gmil.com" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">konceptualnapolitika@gmail.com</a></div>
<div>
<br /></div>
</div>
brankahttp://www.blogger.com/profile/09068981985460382101noreply@blogger.com0Tarasa Ševčenka 1, Novi Sad, Serbia45.2635977 19.81085849999999545.2635757 19.810818999999995 45.2636197 19.810897999999995tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-59456151467969838512017-07-26T11:46:00.003+02:002017-07-26T11:46:39.957+02:00ZAKLJUČAK INICIJATIVE NEZAVISNE KULTURE SCENE NOVOG SADA POVODOM PRVOG FORUMA ZA KULTURU<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgtHyqqm_SXM6KmjNKlF5y8Kk8_LwMpBRdhwjcMf821oLQoi6M_a3-zsuTtEsy4VZoQ4expk-uNx8MItgdwCQuXbXUiBxufCnD6E8JPR-2FxTg1FgoJJg0Oskx0zMYEsJocVqpu073rov-P/s1600/IMG_20170710_110212.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="1600" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgtHyqqm_SXM6KmjNKlF5y8Kk8_LwMpBRdhwjcMf821oLQoi6M_a3-zsuTtEsy4VZoQ4expk-uNx8MItgdwCQuXbXUiBxufCnD6E8JPR-2FxTg1FgoJJg0Oskx0zMYEsJocVqpu073rov-P/s320/IMG_20170710_110212.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<div style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0.5cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times;"><span style="font-size: small;">Nakon godinu
dana od formiranja, Inicijativa nezavisne kulturne scene Novog Sada,
dočekali smo i prvi javni radni sastanak koji je okupio Gradsku
upravu za kulturu, Člana gradskog veća za kulturu i ostalih aktera
u kulturi, od institucija, reprezentativnih udruženja do udruženja
građana i pojedinaca. Za razliku od pregovaračkih sastanaka, ovi
sastanci predstavljaju javne sastanke radnog tela - Foruma za kulturu
- i deo su Strategije kulturnog razvoja grada.<br /><br />Podsećanja
radi, neposredni povod za formiranje Inicijative 2016. godine bio je
nepovoljan rezultat gradskog konkursa za kulturu po udruženja
građana sa nezavisne scene u kulturi. Godinu dana kasnije imamo prvi
radni sastanak Foruma za kulturu, i to sastanak posvećen
obrazlaganju načina rada i principa odlučivanja komisija za dodelu
sredstava za ovogodišnje sufinansiranje projekata na gradskom
konkursu za projekte u kulturi. Formalno gledano, ovo predstavlja
uspeh, naročito ako se uzme u obzir da praksu dodele javnih
sredstava prati burazerska raspodela, sastanci iza zatvorenih vrata,
nejasni principi odlučivanja, veo tajnosti oko članova komisija. U
tom smislu, ovakav javan skup predsednika komisija, Gradske uprave i
ostalih aktera je bio nezamisliv pre samo godinu dana. Međutim,
pitanje je koliko je skup doprineo većoj transparetnosti i
participativnosti, za koju se, deklarativno, svi okupleni akteri
zalažu.</span></span></span></div>
<div style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times;"><span style="font-size: small;">Od većine
predstavnika komisija smo čuli samo načelne iskaze i uveravanja da
se radilo transparentno i objektivno, u skladu sa kriterijumima
bodovanja predloga projekata. Međutim, samo smo od Milice Pekić,
predstavnice nezavisne kulturne scene u jednoj od komisija, čuli
detalje o procesima odlučivanja i kriterijumima prilikom ocenjivanja
projekata. Šta više, da nije bilo njenog izlaganja mišljenja smo
da ostali predstavnici ne bi mogli jasnije da artikulišu šta misle
pod transparentnim radom u okviru svojih komisija. Na ruku smislenoj
i konstruktivnoj diskusiji nije išlo ni nastupanje druge
zainteresovanje strane, odnosno organizacija, korisnica budžeta,
koje su mahom izlagale o značaju vlastitog rada i u skladu sa tim
tražile objašnjenje zašto nisu bile više podržane iz budžeta,
pri čemu je izostala tematizacija i problematizacija rada samih
komisija i zahtev za analizom rada svake komisije, i tako se ponovo
ostalo na starim pozicijama i taktikama kritike, prebacivanja sa
jedne strane, i odbrane sa druge.</span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<br />
</div>
<div style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times;"><span style="font-size: small;">Iako je
Inicijativa u svojim analizama rezultata konkursa uvidela da je i
dalje na delu favorizovanje komercijalnih festivala, trošenje javnog
novca na sadržaje koji nisu dostupni građanima niti se mogu svesti
pod kulturno-umetnički kontekst, kao i podržavanje obskurnih
organizacija, mišljenja smo da bi insistiranje na ovim uvidima, i
forsiranje antagonizma, samo produbilo jaz među akterima scene, bez
jasne vizije šta činiti dalje.</span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<br />
</div>
<div style="font-style: normal; font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; orphans: 2; widows: 2;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times;"><span style="font-size: small;">Smatramo da je
stvari moguće menjati samo ukoliko su svi akteri spremni da polože
račun o svom radu i da javno progovore o problemima sa kojima se
susreću, a da ovaj Forum nije otvorio prostor za takav proces.
Podsećamo da je Inicijativi uskraćeno ispunjenje obećanja da će
biti organizovana pojedinačna javna rasprava o radu svake
pojedinačne komisije, što vidimo kao nedostatak političke volje i
hrabrosti da se uspostave principi transparentnosti i
demokratičnosti, mimo svih formalnih procedura. Forumi neće ništa
bitnije promeniti ukoliko ne radimo na dekonstrukciji ljubazne i
ograničavajuće formalnosti koja održava status quo i nastavlja da
urušava kulturu, kako u pogledu na već postojeće inicijative tako
i u pogledu na one buduće.</span></span></span></div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
-->
</style>
<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U Novom Sadu, 26. jula 2017. godine</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
-->
</style>
</div>
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span style="font-size: small;"><b>Inicijativa nezavisne kulturne
scene Novog Sada</b></span></span></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-35325556318302520632017-07-17T10:38:00.004+02:002017-07-17T11:01:34.631+02:00Forma pro forme Foruma za kulturu - Prvi korak u realizaciji Akcionog plana kulturnog razvoja Novog Sada za 2017/18.<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjoaZhDIKKaxr56matQIJO5_ljjfNooCvKyoWL6Lb_oT5e9Rk4utYKH1ZU08trmTEfbyuiGA6zyV_lb8Z9we1Mv7UYl-wNDfrspk5B4dnCtVYk1aR-YjYA1WRRwoQ0hsvAFP5eqQhOAROg-/s1600/Prvi+Forum+za+kulturu_10072017-2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1592" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjoaZhDIKKaxr56matQIJO5_ljjfNooCvKyoWL6Lb_oT5e9Rk4utYKH1ZU08trmTEfbyuiGA6zyV_lb8Z9we1Mv7UYl-wNDfrspk5B4dnCtVYk1aR-YjYA1WRRwoQ0hsvAFP5eqQhOAROg-/s320/Prvi+Forum+za+kulturu_10072017-2.jpg" width="318" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: x-small;">Fotografije neposredno pre početka Foruma za kulturu</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> U ponedeljak 10.
jula održan je prvi Forum za kulturu u Skupštini grada u Novom
Sadu. Da li smo zadovoljni njime? Videćemo u nastavku teksta. Forum
za kulturu je u obliku Radnog tela najpre osmišljen <i>Strategijom
kulturnog razvoja grada Novog Sada za period od 2016. do 2026.
godine</i>, a zatim je preciznije definisan u dvogodišnjem Akcionom
planu zasnovanom na Strategiji. Ono što je novum povodom Foruma
jeste da on predstavlja permanentno telo za komunikaciju Gradske
uprave za kulturu/Člana gradskog veća za kulturu i svih relevantnih
aktera u kulturi grada u njihovom najširem smislu, od institucija,
udruženja građana do pojedinaca, kod kojih postoji interes za
uključivanje u proces planiranja kulturnog razvoja. Saradnjom
udruženja građana okupljenih u Inicijativi nezavisne kulturne scene
Novog Sada (INKSNS, u nastavku teksta Inicijativa) sa ko-autorima
Strategije imali smo priliku da iznesemo ovu ideju, koja je u procesu
usvajanja Strategije, a potom i Akcionog plana, imenovana Forumom.
Subjektivni proces kojim je ideja <i>veća</i> građana dobila ime
Forum rezultirao je i učešćem Inicijative u Radnom telu za izradu
Akcionog plana ove strategije. Imenovanje politike Inicijative
započelo je susretom sa zvaničnom, dakle državnom politikom Grada,
i ustupkom Inicijative ovom imenovanju, s ciljem da se zauzme mesto –
na distanci prema toj politici – na kome bi se nastavilo mišljenje
ljudi koji nastoje rešiti problem opstanka i delovanja udruženja
građana u kulturi, a to je sama Inicijativa. Naše pitanje se dakle
može preformulisati i ono glasi: Ima li Inicijative na Forumu?</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;">
<span style="color: black;"> Početna ideja
Inicijative je da se jedno takvo telo nazove <i>većem</i>, znajući
da iza imena stoji pojam i praksa demokratskog intervenisanja u
institucije onoga što obično zovemo parlamentarnom, predstavljačkom
formacijom republike, ma koliko ona danas zapravo bila svedena na
koruptivnu državu kojoj interesi građana nisu u interesu.
Inspiracija za <i>veće</i> je stvorena saturacijom političkog
sistema socijalističke države koja je umesto
parlamentarno-reprezentativne forme zasnovane na partijskoj i zatim i
odborničkoj preraspodeli s obzirom na izborne (ne)uspehe,
obezbeđivala prostor za učešće različitih organizovanih skupina
društva koja su delegatski predstavljali članovi Veća mesnih
zajednica, Veća udruženog rada, Društveno-političkog veća i Veća
samoupravnih interesnih zajednica. Ovaj potez je smatran neophodnim u
smislu potrebe za demokratizacijom institucija države i u smislu
pravljenja neophodnog prostora za neposredno učešće organizovanih
ljudi u njenim institucijama i odlukama koje ih se neposredno tiču,
što treba i da vodi njihovoj demokratizaciji. U opisanoj genaologiji
rada na Strategiji i Akcionom planu <i>veće</i> nije prihvaćeno,
jer se smatralo konkurentnim nazivom prema „Gradskom veću“,
koje, kako je obrazloženo, već postoji i njime je označeno telo
koje se, samo iz provincijalnog zazora prema centralnoj vlasti
republike, ni kolokvijalno ne naziva vladom – gradskom vladom – a
što zapravo jeste, jer u pitanju je izvršna vlast republikanskog
parlamentarnog sistema kojim je nadodređena i lokalna samouprava. Iz
naše perspektive, „veće“ je za nas predstavljalo problematičnu
reč kojom smo mislili našu politiku – pre i nezavisno od svakog
imenovanja, odnosno definicije ili objašnjenja – u svom odnosu na
mesto na kome se ona događa. </span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> No, ime je
jedno, dok praksa koja se pod imenom odvija može da bude sasvim
druga stvar, čak i kada je Forum u pitanju. Vrsta <i>institucije</i>
kakva je Forum za kulturu jeste iskorak ka demokratizaciji i
kulturnog polja i institucija države, ali jedno je njegova
definicija, a drugo način na koji će on biti realizovan. Da ovi
uvidi ne bi bili smatrani preuranjenima na osnovu samo jednog
održanog Foruma, treba navesti da su pitanja koja se tiču
preuzimanja odgovornosti povodom sprovođenja Akcionog plana i
političke subjektivizacije u tom smislu, konstantno postavljana i
diskutovana tokom procesa njegove izrade. Kao i u slučaju Strategije
a onda i Akcionog plana, jasno je bilo da se ne radi o zakonodavnim
dokumentima i po bilo kom osnovu za vlast obavezujućim. Međutim, u
jednom trenutku smo se složili da to mogu da budu <i>politički
dokumenti</i> upravo ukoliko se subjektivizacijom i zauzimanjem za
njihovo maksimalno otvaranje prema ljudima ona na taj način i
tretiraju. Smatranje Strategije političkim dokumentom je bitno, jer
dodatno menja diskurzivno polje uobičajenog shvatanja politike
(isključivo kao državne i partijske politike), i distancirajući se
od politike opozicionih partija zastupljenih u gradskoj skupštini
koje su takođe državne i partijske, i konačno, stavlja politiku na
stranu ljudi čineći njihovo organizovanje potencijalnim mestom
mišljenja i zajedničkog odlučivanja.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> U samoj
definiciji Foruma u Akcionom planu stoji da je „suština Foruma
zajedničko odlučivanje“ pomenutih aktera povodom različitih
pitanja koja se tiču razvoja kulture u gradu i njihovih pozicija u
tome. Dakle, u Akcionom planu stoji da je odlučivanje suština
Foruma, a da ne bi došlo do zabune jer je takva defini<span style="font-size: small;">cija
zastupljena u prvoj tački koja se tiče uređenja Pravilnika Foruma,
onda moramo reći šta za nas odlučivanje znači. Proces odlučivanja
se obično pripisuje državi jer ova raspolaže </span><span style="text-decoration: none;"><span style="font-family: "liberation" serif , "times new roman" , serif;"><span style="font-size: small;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">legitimetom
koji se zadobija izbornim, dakle parlamentarnim i partijskim
procedurama osvajanja vlasti iz koje se onda jedino donose odluke.
Kako smatramo da proces političkog odlučivanja u državi ne
postoji, za nas odluka i odlučnost, kao i doslednost nisu kategorije
takve politike (parlamentarne), a mi o njima govorimo i zato
insistiramo na odluci kao činu mišljenja.</span></span></span></span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> Međutim, na
prvom Forumu je implicirano da on to nije i da nema moć odlučivanja,
već da predstavlja prostor za diskusiju i susret različitih
mišljenja. Ukoliko je Forum ipak diskusionog karaktera, onda je
diskusija na prvom Forumu bila i vrlo limitiranog karaktera.
Realizovala se kroz žalbeni modus većine aktera koji su se javljali
za reč u takvoj diskusiji, povodom projekata njihovih organizacija i
neadekvatnog tretiranja istih od strane uprave i komisija koje su
odlučivale o preraspodeli sredstava za sufinansiranje projekata na
konkursu za projekte u kulturi za 2017. godinu. Ukoliko bi se pojavio
argument da je za ovakvu ocenu opet prerano i da <i>dijalog treba da
vežbamo</i>, onda bi bilo neophodno reći da bilo kakvom dijalogu
treba da prethodi angažman u razumevanju mesta na kome se nalazimo i
koje implicira rad na institucionalnim promenama koje treba da
poboljšaju uslove rada u polju kulture, a ne i dalje zabrinuto
individualno kretanje aktera kroz kulturno polje. Jer zajedničko
odlučivanje, pa makar i diskutovanje, nije individualnog karaktera.
A individualno ne bi trebalo mešati sa subjektom i
subjektivizacijom, koji nikada ni nisu stvar individue.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;">Ono što je bio
kuriozitet prvog Foruma za kulturu, jeste da je pored svog
konstitutivnog dela (u vidu predlaganja Pravilnika o budućem radu
Foruma koji je poslat svim prisutnima na dodatno intervenisanje), on
bio posvećen obrazlaganju načina rada i principa odlučivanja
komisija za dodelu sredstava za sufinansiranje projekata u kulturi na
gradskom konkursu za projekte u kulturi za 2017. godinu. Da li treba
smatrati iskorakom i uspehom to što smo kao akteri u kulturi grada
pred sobom imali predsednike svih komisija, s obzirom da je dugi niz
godina Službeni list grada bilo jedino sredstvo informisanja o tome
ko su članovi komisija, i to ko su bili članovi komisija, dakle, po
objavi rezultata konkursa? Za mnoge aktere u kulturi verovatno jeste.
Međutim, za one koji su organizovano istupili u javnost i pre godinu
dana stupili u pregovore sa vlašću kako bi poboljšali uslove rada
organizacija i udruženja građana u kulturi ovakav Forum nije
napravio politički iskorak. </span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> Da podsetimo,
Inicijativa nezavisne kulturne scene Novog Sada je tokom pregovora s
vlašću u jesen 2016. godine, pre svega sa Članom gradskog veća za
kulturu, dobila javno obećanje od Člana veća da će javnih
obrazlaganja rada komisija biti za upravo završeni konkurs. Ta vrsta
javnog obećanja je shvaćena kao politička volja da se neophodne
promene naprave, kao i preduslov da se Inicijativa putem svog
delegata uključi u rad na izradi Akcionog plana. Po završenom
konkursu i objavljivanju rezultata konkursa, Inicijativa se pozvala
na javno obećanje uputivši najpre poziv i podsetnik Članu veća na
javno obećanje, a potom i putem dve konferencije za novinare, gde je
na jednoj od njih načine odlučivanja i principe rada komisije javno
izlagala delegatkinja nezavisne kulturne scene koja je predsedavala
jednom od komisija. Dakle, to je još jedan javni poziv na
realizaciju javnog obećanja koje je glasilo: <i>organizovanje tri
javne rasprave povodom rada tri komisije koje su odlučivale o
projektima iz oblasti savremenog stvaralaštva</i>. Nakon prvog
održanog Foruma, jasno je da to javno obećanje nije ispunjeno i
biva očiglednim odsustvo političke volje neophodne za pravljenje
bilo kakve dalekosežnije promene, kao što o njenom odsustvu svedoči
i pozivanje predstavnika države na zakonske okvire kojima bi bilo
moguće održati ovakve javne rasprave, za koje su smatrali da ne
postoje u trenutku kada se ovaj proces odvijao. Odsustvo političke
volje da se napravi model na kojem bi se detaljno i angažovano
razgovaralo o radu komisija, a zarad promena ucrtanih u sam Akcioni
plan koje je neophodno uvesti u njihov rad kako bi se odlučivanje o
projektima realizovalo na demokratičan, što objektivniji i
autonoman način, dovelo je upravo do ovakvog prvog Foruma za
kulturu.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> Dakle, na prvom
Forumu za kulturu, pred zainteresovanom javnošću, pored Člana
gradskog veća za kulturu i Načelnice Gradske uprave za kulturu,
sedeli su i predsednici svih komisija koje su odlučivale o
projektima na ovogodišnjem konkursu. Obuhvatnost ovog prisustva
(dakle svih komisija ili njih šest, a ne samo tri kako je
Inicijativa zahtevala) ne bi trebalo da nas zavara da se radi i o
temeljnijem i transparentnijem pristupu ovom izlaganju. Osim
delegatkinje nezavisne kulturne scene koja je govorila o konkretnim
mehanizmima koji su uspostavljeni u radu komisije kojom je ona
predsedavala (bodovno ocenjivanje svakog projekta od strane svakog
člana komisije, zatim ukupno bodovno stanje, rangiranje projekata i
prema tome distribucija raspoloživih sredstava), od ostalih
predsednika ostalih komisija nismo mogli da čujemo bilo šta o bilo
kom primenjenom mehanizmu. Osim deklarativnog ubeđenja i ubeđivanja
zainteresovane javnosti da se radi o demokratski realizovanom procesu
odlučivanja o projektima, i po kojoj pohvali za ovakva dešavanja u
kulturnom životu grada, koji po njima jesu jednaki sa kulturnim
razvojem, ništa drugo se nije desilo i razlog sazivanja Foruma je
ostao neostvaren.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> Prostorna
organizacija u Skupštini grada gde se održao prvi Forum takođe je
implicirala nešto što u ovoj konstelaciji možemo da protumačimo
kao moguću budućnost realizacije Akcionog plana, dakle, i kroz
Forume. U nizu nabrojanih izlagača, sedeli su i ko-autori Strategije
i članovi Radne grupe za izradu Akcionog plana, za koje smatramo da
je trebalo da budu na strani zainteresovane javnosti i da svojim već
evidentnim i evidentiranim angažmanom i ovog puta potkrepe diskusiju
i da je argumentovano učvrste, kako bi se izbegao pomenuti žalbeni
modus prisutnih aktera u kulturi i kako bi se zajednički stalo iza
onoga što mogu nazvati argumentovanom diskusijom, formulisanjem
zahteva i neophodnom subjektivizacijom za unapređenje kako Foruma
tako i budućih tačaka Akcionog plana. Pozicioniranje na strani
zainteresovane javnosti bi obezbedilo prostor da i oni postavljaju
pitanja Gradskoj upravi, Članu veća za kulturu i predsednicima
komisije. Ova pak odluka povodom prostorne postavke an prvom Forumu
implicira poziciju medijatora ili čak realizatora samog Akcionog
plana koji bi bio korektno izveden, ali ne i u punom kapacitetu onoga
što mu je osnova, a to jeste participativnost i uključenje onih
koji su zainteresovani za učešće u njegovoj realizaciji.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> Dakle, sa čim
se u ovom celokupnom slučaju suočavamo? Suočavamo se sa odsustvom
političke volje u sprovođenju Akcionog plana koji jeste plan
države, ali u kom postoji velika opasnost da sama država izneveri
postulate na kojem je zasnovan, a koji su <i>participativnost,
transparentnost, shvatanje kulture kao javnog dobra, prepoznavanje
kulturnih aktera, dugoročnost i koherentnost kao preduslovi za
kvalitetno vođenje kulturne politike, shvatanje da demokratska i
progresivna kulturna politika podrazumeva spremnost za uvođenje
novih metoda i principa rada i donošenje novih institucionalnih i
proceduralnih rešenja</i>. Da sve ovo ne bi ostalo mrtvo slovo na
papiru, potrebna je politička volja kojom se ovi procesi u punom
kapacitetu otvaraju prema zainteresovanoj javnosti, a ne situacija
koju u ovom trenutku deluje kao puko zadovoljenje forme zakazivanja i
održavanja Foruma kojom se demokratski procesi samo simuliraju.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"> </span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><b>Grupa za
konceptualnu politiku</b></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
-->
</style>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-39728989079384700752017-06-26T15:32:00.003+02:002017-06-26T15:43:29.664+02:00NOVINARIMA OD INICIJATIVE NEZAVISNE KULTURNE SCENE NOVOG SADA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPJBXaFS2HdIiyeDR5fMB-2VLYVLltpdcs0e_RzXtUyI_JSoumEPaUM-ruhovn8w99oBtv4HUW-YdhchFLiCoRVMWtysN0Yst8irnMqoun48B7DPa-VKt07E2FMtT9O8jhe51QofHjZqmd/s1600/sa+pressa.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="1600" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPJBXaFS2HdIiyeDR5fMB-2VLYVLltpdcs0e_RzXtUyI_JSoumEPaUM-ruhovn8w99oBtv4HUW-YdhchFLiCoRVMWtysN0Yst8irnMqoun48B7DPa-VKt07E2FMtT9O8jhe51QofHjZqmd/s320/sa+pressa.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<br />
<style type="text/css">P { margin-bottom: 0.08in; }</style>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Da bi se razumelo šta znači
sarađivati ili prekinuti saradnju Inicijative NKSNS potrebno je
podsetiti na <i>pregovore</i> koji su se događali paralelno sa
procesom saradnje koji se odvijao u institucionalnom i projektnom
okviru koji su obeležile – redom: Kandidatura Grada Novog Sada za
prestonicu kulture, Strategija kulturnog razvoja Novog Sada i Akcioni
plan ove strategije.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Bez tih pregovora, ne bi bilo ni
saradnje – a uvaženi smo kao pregovarači <i><b>tek kada smo javno
istupili i ustali osnivanjem ove Inicijative</b></i> protiv kulturne
politike grada kojom je u poslednjih nekoliko godina sistemski
omalovažavan rad nezavisnih aktera u kulturi, pa onda i u vreme kada
isti taj grad pokušava da se kandiduje za, kako kažu, "prestižnu
titulu" evropske prestonice kulture. Da podsetimo na još jednu
stvar: u pitanju je grad-prestonica sa jednom opštinom (kako stoji
stvar sa Petrovaradinom?), što još rečitije govori o stanju u kome
se nalazi ovaj grad po pitanju organizovanja lokalne samouprave i
nosećih vrednosti Strategije kulturnog razvoja neophodne svakom
prestolonasledniku kulture, a koje se izgovaraju "participativnost",
"demokratičnost" i "transparentnost".</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Za tu "prestižnu titulu"
zahtevana je od grada i naša podrška, odnosno naše postojanje i
priznanje našeg prava na rad i delovanje koje bi se ogledalo u
ravnopravnoj uključenosti nezavisne kulturne scene u razvoju
kulturnih politika grada, uključujući i ovu programsko-projektnu, a
koja je postajanje prestonicom.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Pregovori su se odvijali u ništa
manje javnom prostoru od institucionalno-strateškog, a koji smo od
početka nazivali političkim, jer po našem sudu politika ne samo da
se ne odvija u institucijama vlasti, niti u partijski organizovanom
političkom sistemu, nego smo mišljenja da se ona politika koja je
na strani ljudi i ne može tražiti u aparatima države. Pregovori
Inicijative i Gradskog veća posredstvom njenog člana zaduženog za
kulturu i Gradske uprave za kulturu – kojom Gradsko veće i
sprovodi vlast i politiku u oblasti kulture – bazirali su se na
političkim principima i stavovima iza kojih se pretpostavljalo da
stoji i politička volja.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Pomaci u rešavanju problema koji se
tiču uslova rada nezavisne kulturne scene još uvek su samo reči i
odluke koje imaju i svoju instutucionalnu formu – takva je na
primer "<i>Odluka Gradskog veća</i> o sufinansiranju tekućih
rashoda i izdataka udruženja u kulturi sa središtem na teritoriji
Grada Novog Sada, koji svojim radom doprinose razvoju kulture i
umetnosti u Gradu Novom Sadu", i koja je doneta i usvojena pre
no što je izrađen Akcioni plan. Pored nje, tu je i <i>odluka
Inicijative</i> da se uključimo u izradu Akcionog plana i
učestvujemo u predlaganju članova konkursne komisije za "dodelu
sredstava za finansiranje i sufinansiranje projekata u kulturi iz
oblasti savremenog stvaralaštva."</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Međutim, postoji još jedna politička
odluka koja je čekala na svoje ostvarenje, i koja je bila među
uslovima učešća Inicijative u kulturnoj politici grada koja se
ostvaruje između ostalog i Strategijom kulturnog razvoja i Akcionim
planom. Ta odluka je ostala u formi obećanja koje nije ispunjeno.
Trebalo je naime organizovati javne rasprave na kojima bi se javno
obrazložili rezultati konkursa i odluke komisija u oblasti
savremenog stvaralaštva.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Kao što stoji u najavi za
konferenciju za novinare, javni poziv da se organizuju javne rasprave
je uručen i Članu gradskog veća za kulturu, Daliboru Rožiću, 7.
juna ove godine, i do sada nismo dobili zvaničan odgovor koji bi bio
i ostvarenje ovog političkog obećanja. Političkog obećanja koje
nije nikakav <i>deal</i> niti neformalni dogovor zainteresovanih
strana, već odluka kojom bi se dokazalo postojanje političke volje
da se jedna politika dosledno i iskreno sprovede. To što je u
pitanju politika u oblasti kulture i delovanja u kulturi, ne čini je
manje političkom i stoga važnom za javni interes građana ovog
društva i grada u kome živimo i radimo.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Da bismo jasno obrazložili svoje
stavove, stvari želimo nazvati njihovim imenom i opisati situaciju u
skladu sa kontekstom čiji je ona deo:
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Od ovog grada je, ukoliko sledi
politiku pridruživanja i uključenja u Evropsku uniju, očekivana
podrška civilnog društva i u oblasti kulture, ali je Grad, prema
našem mišljenju, pod stalnim pritiskom i uticajem zvanične državne
politike koalicije na vlasti koja sistematski napada i osuđuje rad i
postojanje civilnog društva i udruženja građana koja nastoje
samoorganizovano i neprofitno delovati u svim oblastima društvenog
života, uključujući i kulturu. Asocijacija Nezavisne kulturne
scene Srbije je otvorila ovo pitanje povodom republičkog konkursa za
kulturu i konkursa koji je raspisan na nivou Grada Beograda.
Rezultati ovih konkursa pokazuju da postoji odijum prema udruženjima
građana koja sami građani osnivaju i kojima žele učestvovati u
kulturnoj produkciji i kulturnoj politici društva u kome žive.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Pitanje učešća nezavisne kulturne
scene u kulturnim politikama države i grada je političko pitanje
učešća civilnog društva u političkim procesima jednog društva i
način predstavljanja egzistencijalnih uslova ljudi koji žive radeći
u kulturi, koja je po svojom pojmu i suštini neprofitna.
Komercijalizacija i "industrijalizacija" kulture je
izlizana frazeologija od koje niko više – pa ni međunarodni
sagovornici srpske državne politike – ne očekuje pobudu
kreativnosti, pa se od tih industrija u kulturi više ne očekuje ni
da budu kreativne.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Kao član Radne grupe za Akcioni plan,
javno postavljam pitanje čija je kulturna politika grada definisana
Strategijom i ko čini grad kada se o njegovoj politici govori i
radi?</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Zoran Gajić</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Grupa za konceptualnu politiku</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Inicijativa nezavisne kulturne scene Novog Sada</div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
-->
</style>
<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-27247926034485686572017-06-23T22:02:00.001+02:002017-06-23T22:02:37.300+02:00<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjn82xFbZKMEBvFn-blaJH4_4ItkOEIPg0ycxO15xGQCFgNZPPG69kX9C0M6LLwma0Y5kV1rFGsEg2ktqVHJiLpRkX3qpAUxSuBxbQeMsa1eRXEAyCIDu6OQ9F_CXlY0UOtm4TDYYKSPleC/s1600/149698545227289.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="750" data-original-width="1000" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjn82xFbZKMEBvFn-blaJH4_4ItkOEIPg0ycxO15xGQCFgNZPPG69kX9C0M6LLwma0Y5kV1rFGsEg2ktqVHJiLpRkX3qpAUxSuBxbQeMsa1eRXEAyCIDu6OQ9F_CXlY0UOtm4TDYYKSPleC/s320/149698545227289.jpeg" width="320" /></a></div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm; text-align: left;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><b><br /></b></span></span></span></div>
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><b><br /></b></span></span></span></div>
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><b><br /></b></span></span></span></div>
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><b>Inicijativa
nezavisne kulturne scene Novog Sada</b></span></span></span></div>
<div style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">nezavisnakulturans(at)gmail.com</span></span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">
</span></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div align="RIGHT" lang="sh-RS" style="font-weight: normal; line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;">Novi Sad, 23. jun
2017.</span></span></div>
<div align="RIGHT" lang="sh-RS" style="font-weight: normal; line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div align="RIGHT" lang="sh-RS" style="font-weight: normal; line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div align="RIGHT" lang="sh-RS" style="font-weight: normal; line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div align="CENTER" lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><b>POZIV JAVNOSTI I
NOVINARIMA NA KONFERENCIJU ZA ŠTAMPU</b></span></span></div>
<div align="CENTER" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><b>INICIJATIVE
NEZAVISNE KULTURE SCENE NOVOG SADA</b></span></span></span></div>
<div align="CENTER" lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="font-weight: normal; line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div align="LEFT" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;"> Obraćamo
se javnosti i pozivamo predstavnike medija i novinare da prisustvuju
konferenciji za štampu, na kojoj će im se obratiti </span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><b>Zoran
Pantelić</b></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">
ispred </span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i><span style="font-weight: normal;">Inicijative
nezavisne kulturne scene Novog Sada</span></i></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">
i </span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><b>Zoran
Gajić</b></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">
– član Radne grupe za izradu Akcionog plana kulturnog razvoja
Novog Sada. Konferencija za novinare će se održa</span></span></span></span><span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-weight: normal;">ti
</span></span></span></span></span><span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><u><b>u
ponedeljak 26. juna 2017. godine u 12 časova u Galeriji SULUV-a –
Saveza udruženja likov</b></u></span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><u><b>nih
umetnika Vojvodine</b></u></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="text-decoration: none;"><b>,
Bulevar Mihajla Pupina 9,</b></span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><b>
Novi Sad. </b></span></span></span>
</div>
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="font-weight: normal; line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="font-weight: normal; line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"> Nakon više od dve
nedelje neodgovaranja Člana gradskog veća za kulturu, Dalibora
Rožića, na poziv Inicijative nezavisne kulturne scene Novog Sada,
upućenog 7. juna 2017. godine, da sazove javno predstavljanje rada
konkursnih komisija, Inicijativa konstatuje da su prekinuti pregovori
Inicijative sa Gradskim većem Novog Sada.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;">Ćutanje
vidimo kao istupanje Člana gradskog veća iz dosadašnjih procesa
pregovora, što za sobom povlači i prekid saradnje Inicijative
nezavisne kulturne scene Novog Sada sa Gradskom upravom za kulturu u
realizaciji Akcionog plana strategije kulturnog razvoja.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;">Odbijanje
Člana veća za kulturu da sazove javnu prezentaciju rada konkursnih
komisija vidimo kao nedostatak političke volje da zajednički radimo
na ostvarenju osnovnog cilja Strategije kulturnog razvoja grada, a
koji je transparentnost, participativnost i demokratičnost. Smatramo
da je i mimo Strategije važno istrajati na ovim principima jer je u
pitanju javni interes i distribucija javnih sredstava koja treba da
se sprovodi na transparentan način.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;">Ovim
saopštenjem i pozivom na konferenciju za novinare Inicijativa
iskazuje sumnju i u političku spremnost Člana gradskog veća za
kulturu i Gradske uprave za kulturu da sprovede Strategiju kulturnog
razvoja grada, i podsećamo da je Inicijativi data javna reč od
strane Člana gradskog veća za kulturu da će ovogodišnji rad
konkursnih komisija biti javno obrazložen na javnoj raspravi. Kako
je Inicijativa računala na ispunjenje ovog obećanja, njene članice
su se nadale i otvaranju političkog prostora da se interesi
udruženih građana sa nezavisne scene prepoznaju i u zvaničnoj
gradskoj politici, i u to ime su se uključile i u izradu akcionog
plana kulturnog razvoja grada.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;">Kako
očigledno izostaje politička volja da se obećanje ispuni,
Inicijativa smatra da bi bilo nedosledno i neprincipijelno njeno
učestvovanje u razvoju javnih politika grada. To naravno ne znači
da Inicijativa odustaje od javnog i političkog delovanja, pošto smo
mišljenja da politike ima isključivo na strani ljudi koji, braneći
civilno društvo, brane i pravo građana da se udružuju i zajednički
rade na ostvarenju ciljeva koji odgovaraju njihovim autentičnim
potrebama i interesima. Dakle u situaciji odsustva političke volje
predstavnika vlasti Grada Novog Sada, zaključujemo da su Strategija
kulturnog razvoja i Akcioni plan mrtvo slovo na papiru. </span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Na
konferenciji za štampu će se najaviti otvaranje izložbe 'Petlja' u
galeriji SULUV takođe u ponedeljak u 20 časova, koja se nadovezuje
u stavu Inicijative i </span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US">direktno
referiše na aktuelnu situaciju u kulturi grada Novog Sada.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br />
</div>
<div style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US">U
okviru obraćanja medijima i javnosti </span></span></span><span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><b>Inicijativa
nezavisne kulturne scene Novog Sada</b></span></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US"><b>
</b></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US">će
proslediti i obrazložiti svoju podršku apelima </span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US"><b>SEE.Cult</b></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US">
</span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US"><b>portala
za kulturu Jugoistočne Evrope</b></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US">
i </span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US"><b>Asocijacije
Nezavisna kulturna scena Srbije</b></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US">
(</span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US"><b>NKSS</b></span></span></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="en-US">)
povodom ukidanja podrške vlasti ovom portalu, koji predstavlja jedno
od retkih kontinuiranih medijskih prostora za promovisanje produkcije
nezavisnih aktera u kulturi. </span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
-->
</style>
<br />
<div align="LEFT" lang="sh-RS" style="line-height: 110%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"><b>Inicijativa
nezavisne kulturne scene Novog Sada</b></span></span></span></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-84587084106036231172017-06-21T14:58:00.004+02:002017-06-21T15:19:07.903+02:00PODRŠKA portalu SEE.CULT i saopštenje za javnost Inicijative nezavisne kulturne scene Novog Sada<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhI2ss8t3-4b_I_rK3J5PxOqK7mc4E-DQOlXRdgcKdAYt68KvJiOQ1K39Gt_ALV2XT4Oh1tIJ3tSkIEw55wp_rU0N9-Tu_D40D_k46fCav_Tc-wLtyaW49_-GmUs-UmbrCLQImLaHLjkT3A/s1600/46718_153605541331779_7390030_n-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="600" data-original-width="800" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhI2ss8t3-4b_I_rK3J5PxOqK7mc4E-DQOlXRdgcKdAYt68KvJiOQ1K39Gt_ALV2XT4Oh1tIJ3tSkIEw55wp_rU0N9-Tu_D40D_k46fCav_Tc-wLtyaW49_-GmUs-UmbrCLQImLaHLjkT3A/s320/46718_153605541331779_7390030_n-1.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Inicijativa nezavisne kulturne scene
Novog Sada</b> pridružuje se apelima <b>SEE.Cult</b> <b>portala za
kulturu Jugoistočne Evrope</b> i <b>Asocijacije Nezavisna kulturna
scena Srbije</b> (<b>NKSS</b>) povodom ukidanja podrške vlasti ovom
portalu, koji predstavlja jedno od retkih kontinuiranih medijskih
prostora za promovisanje produkcije nezavisnih aktera u kulturi.
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
SEE.Cult (<a href="http://www.seecult.org/">www.seecult.org</a>)
već 15 godina istrajno radi na konstituisanju medijskog prostora za
savremenu kulturnu i umetničku produkciju u zemlji i regionu i
predstavlja važno mesto koje naročito nezavisnim akterima u kulturi
obezbeđuje stalno prisustvo u široj javnosti. Iskustvo nam pokazuje
da je u većina medija u Srbiji izveštavanje o kulturnim
delatnostima sporadično, osim kada su u pitanju aktivnosti javnih
institucija i spektakularne manifestacije koje sužavaju pojam i
praksu savremene umetničke i kulturne produkcije, a među kojima
aktivnosti nezavisnih aktera retko dobijaju potreban prostor. U tom
kontekstu, SEE.Cult predstavlja jedno od retkih javnih mesta koje u
kontinuitetu prati aktivnosti nezavisne kulturne produkcije čime
obezbeđuje uvid u procese i prakse ovog važnog segmenta savremene
produkcije. U tome SEE.Cult često predstavlja vrstu „agencije“
koju drugi mediji konsultuju kao relevantan izvor informacija vezanih
za događanja u kulturi. Što je još važnije za nezavisnu scenu,
temeljan rad ovog portala i saradnja sa nezavisnim akterima u kulturi
ga čini ne samo otvorenim medijskim prostorom, već i ravnopravnim
partnerom u realizaciji aktivnosti i produkcije organizacija i
udruženja građana u kulturi.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U trenutku kada se Inicijativa
nezavisne kulturne scene Novog Sada suočava sa odsustvom političke
volje novosadske vlasti da nastavi sa započetim procesima
demokratizacije kulturnih politika, vest o izostanku podrške portalu
SEE.Cult shvatamo kao alarm koji nam jasno govori o temeljnom
urušavanju uslova rada nezavisnih aktera u kulturi u ovoj zemlji.
Kao i Asocijacija NKSS, novosadska Inicijativa se formirala radi
borbe za poboljšanje uslova rada udruženja građana u kulturi,
vodeći se principima samo-organizovanih ljudi koji su na distanci
prema državi i partijskom sistemu. Ovakav tretman vlasti prema
udruženjima građana i civilnom društvu pokazuje njen temeljan rad
na obeshrabrivanju ljudi na samo-udruživanje kojim građani
pokušavaju da ostvare svoje autentične potrebe. Dodatno, postoji
bojazan da je ovo obeshrabrivanje prvi korak kojim država i partije
prave prostor za formiranje <i>sopstvenog civilnog društva</i>,
kojim će zagušiti bilo kakvo nezavisno i autentično delovanje
ljudi, čije interese već uveliko napuštaju.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Inicijativa nezavisne kulturne scene
Novog Sada podržava predloge portala i uređivačkog tima SEE.Cult-a
(<a href="http://www.seecult.org/vest/pismo-svima">http://www.seecult.org/vest/pismo-svima</a>),
a posebno deo koji se tiče rada komisija za izbor projekata u
kulturi, zahtevajući transparentnu, stručnu i objektivnu raspodelu
javnih sredstava, i u slučaju Novog Sada, javno obećano javno
obrazlaganje rada konkursnih komisija. Stoga zajedno sa portalom
SEE.Cult i Asocijacijom NKSS apelujemo na sve organizacije, udruženja
građana, institucije, strukovna udruženja i druge aktere kulturne
scene da se suprotstave nazadnoj i reakcionarnoj kulturnoj politici
države i javno iskažu negodovanje zbog urušavanja svakog oblika
nezavisnih politika i umetničkih i kulturnih produkcija.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: black;"><span style="font-family: "times";"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;"><b>Inicijativa
nezavisne kulturne scene Novog Sada</b></span></span></span></span></span></div>
<style type="text/css">
<!--
@page { margin: 2cm }
P { margin-bottom: 0.21cm }
A:link { so-language: zxx }
-->
</style>
<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-1581914851615166872017-06-21T13:10:00.001+02:002017-06-21T13:10:20.049+02:00Hrabrost da se počne iznova (Politika na strani ljudi) – Tekst uredništva 5. broja biltena STANAR<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgR1jLaspIGa0OkVXyGcacPw6f_VFlskSi0KOn1UP3oF0gqfBO3EiMKo3mYHrMMXgs35za1iIEnX_zdH9w_0WROEzWtqUo51T_oxSgAbIR_FeiMzAisdMfzNOjw-XA6q5s2AUdB6ou1Of2j/s1600/Stanar5-fb-event-plavi.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="863" data-original-width="1600" height="215" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgR1jLaspIGa0OkVXyGcacPw6f_VFlskSi0KOn1UP3oF0gqfBO3EiMKo3mYHrMMXgs35za1iIEnX_zdH9w_0WROEzWtqUo51T_oxSgAbIR_FeiMzAisdMfzNOjw-XA6q5s2AUdB6ou1Of2j/s400/Stanar5-fb-event-plavi.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Ulazak u četvrtu godinu rada na projektu „Lokalne politike i urbana samouprava“ donosi nam nove uvide i pozicije, dok neki ostaju nepromenjeni. Ono što je konstanta jeste uvid u partijsko premrežavanje institucija lokalne samouprave – mesnih zajednica takođe – gde se favorizuju partijski interesi koji nemaju političku i javnu dimenziju, što za posledicu ima zatvorenost ovih institucija za lokalne zajednice i ljude u njima. Povratno, ovakva situacija utiče na pasivizaciju građana, koji i ako žele nešto da urade za boljitak lokalne zajednice, vrlo brzo bivaju obeshrabreni neprijemčivošću institucija lokalne samouprave i procedurama države koje su ispražnjene od političke volje da se sa ljudima bilo šta uradi ukoliko nisu članovi partijske koalicije na vlasti. Ljudi su time najčešće obeshrabreni a često de-subjektivirani da misle o mogućnostima novih oblika samoorganizovanja koji bi imali <i style="box-sizing: border-box;">distancu prema državi</i>, iako sa njom na različite načine komuniciraju povodom rešavanja problema sa kojima se suočavaju, ali upravo iz pozicije udruženih građana koje nije okupila država već su oni sami organizovani oko problema, formirajući sopstvene principe i argumente za sopstveno delovanje. „Ljudi ne vole da se samoorganizuju“ je stav koji smo jednom prilikom izneli i treba ga shvatiti kao polaznu tačku za promišljanje daljeg delovanja, a ne kao deskripciju nepromenljive situacije kojom se ukida kapacitet ljudi za nove oblike političkog organizovanja.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
U tome smo mišljenja da ljude treba ohrabriti na udruživanje povodom rešavanja svakog singularnog problema sa kojima se suočavaju. Njihova istrajnost u subjektivaciji tokom tog procesa je jedno, dok je reakcija države na delovanje udruženih građana odvojena stvar. Često se dešava da zakonskim i institucionalnim procedurama država osujećuje pokušaje ljudi da pristupe rešavanju problema, a to što je osujećenje na stolu ne znači nužno da politika na strani ljudi „porazom“, tj. zagušena upravo tim procedurama, nikada nije ni postojala. U tome uvek ima prostora za početak iznova i u tome je novo ohrabrenje i pozivanje na udruživanje ljudi potrebno. Tokom prethodne i tekuće godine u tu svrhu smo razvili još jednu, ovim procesima paralelnu liniju komunikacije <i style="box-sizing: border-box;">sa već organizovanim ljudima</i>: <b style="box-sizing: border-box;">u inicijative, udruženja građana, proteste i asocijacije</b>. Njima je zajedničko to što pokušavaju da razvijaju sopstvena mesta mišljenja pozicionirajući se prema državi, a po nama takve prakse mogu da predstavljaju <i style="box-sizing: border-box;">civilno društvo</i> u današnjim uslovima postavljeno na nove osnove.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
U više navrata smo govorili da skupštine stanara već jesu mesta učešća ljudi, stanara, u procesima odlučivanja, na taj način ih politizujući. Međutim, njihova situacija danas jeste izmenjena jer su u međuvremenu skupštine stanara postale „stambene zajednice“ a predstavnici skupštine (često licencirani i profesionalni) upravnici „stambene zajednice“, što već ukazuje na depolitizaciju polja učešća stanara u procesima odlučivanja kada su njihovi životni prostori u pitanju. Mišljenja smo da je u ovim uslovima potrebno proširiti mesto diskusije i odlučivanja stanara u javni domen, u mesne zajednice kao osnovne organe lokalne samouprave, putem „javnih skupština stanara“, kako bi se na organizovan način pristupilo rešavanju kompleksnih problema vezanih za stanovanje i održavanje zgrada, takođe za lokalnu zajednicu u širem smislu.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Učešće građana u političkom životu najčešće je svedeno na glasanje na izborima, što je i legitiman i najčešće jedan od retkih načina njihovog uključenja u politički sistem države znan kao parlamentarna demokratija. Međutim, predstavnički karakter vlasti u korumpiranoj perifernoj državi poput Srbije, na dnevnoj bazi pokazuje da nije u stanju da odgovori na potrebe građana i da učestvuje s ljudima u rešavanju njihovih nagomilanih problema. Štaviše, u najvećem broju slučajeva ih ignoriše i opstruira. Zbog toga smatramo da je važno ohrabriti ljude na pokretanje drugačijih oblika učestvovanja u procesima donošenja odluka, kakvo je <i style="box-sizing: border-box;">neposredno odlučivanje građana</i> u mesnim zajednicama. Jedan takav oblik jeste zbora građana – <i style="box-sizing: border-box;">institucija</i> mesne zajednice za učestvovanje građana u procesima odlučivanja u lokalnoj samoupravi, povodom problema koje organizovani nameravaju da reše.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Svedoci smo sve češćoj pojavi izlaska građanskih inicijativa na izbore, već organizovanih građana koji smatraju da će im ulazak u vlast pružiti legitimitet i obezbediti mesto sa kojeg će moći dugogodišnjim prisustvom da izbore mesto upravljanja javnim dobrima, što se predstavlja narednim prirodnim korakom za organizacije civilnog društva. Iako se mnoge takve inicijative upravo oslanjaju na dotadašnjim radom stečenu <i style="box-sizing: border-box;">bazu</i>, bilo da je ona mreža udruženja građana, aktivistička scena ili direktan kontakt sa građanima, mišljenja smo da mogućnosti direktnog rada s ljudima nisu iscrpljene. Jer upravo je to mesto generisanja problema, njihove artikulacije i rešenja koje može da ohrabri ljude na izumevanje različitih oblika organizovanja, sticanje ekspertize po svakom pojedinačnom problemu, intervenisanja u institucije, odlučivanja na zajedničkim osnovama i međusobnog povezivanja, što i čini politiku koja je na njihovoj strani.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
U prilog ohrabrivanja ljudi, naših komšija, da se samoorganizuju, ovaj broj “Stanara” posvećujemo nekim od postojećih inicijativa i protagonista koji na organizovan način pristupaju rešavanju problema i komunikaciji sa predstavnicima državnih struktura, a sa kojima smo sarađivali i podelili poglede i mišljenja. Cilj nam je bio da sakupimo različite uvide i nadamo se doprinesemo boljem pregledu trenutne situacije kada je u pitanju mišljenje ljudi povodom vlastitih praksi i njihovog organizovanja. Biltenu su doprineli članovi i predstavnici različitih inicijativa i udruženja: “Ne(da)vimo Beograd”, “Pametnija Zgrada”, “Učitelj neznalica”, “Društvo arhitekata Novog Sada”, “Inicijativa nezavisne kulturne scene Novog Sada”, “Udruženi pokret slobodnih stanara Niš”, “Omladinski centar CK13”, “Centar za zaštitu potrošača Begej” i “Nezavisna kulturna scena Srbije”. Naravno da smo ovim brojem obuhvatili samo deo postojećih inicijativa, ali utoliko nam ostaje prostor da vas tokom narednog perioda izvestimo i o drugima u novom broju našeg biltena.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Udružujte se i solidarno rešavajte probleme u komšiluku!</div>
<br /></div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-5309873108016007522017-06-21T11:21:00.002+02:002017-06-21T11:27:23.542+02:00PROMOCIJA PETOG BROJA BILTENA “STANAR”, u četvrtak 22. juna u 19h, MZ Jugovićevo na Detelinari<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXIN1AXvI091MMBzWv17lkCPqiTGrJtJk1i54x5UpYRcPImgS-qkj5hKcDXbd-mOfOMOk8eIV5HonbmiwDKSV5kYwlYM3EVA2RTzZprAGPJ365vpT2DbSpLL_Vp_x-wjOIBfXR-A25Bioj/s1600/STANAR5-naslovnica5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="699" data-original-width="504" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXIN1AXvI091MMBzWv17lkCPqiTGrJtJk1i54x5UpYRcPImgS-qkj5hKcDXbd-mOfOMOk8eIV5HonbmiwDKSV5kYwlYM3EVA2RTzZprAGPJ365vpT2DbSpLL_Vp_x-wjOIBfXR-A25Bioj/s320/STANAR5-naslovnica5.jpg" width="230" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="p1" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">PAŽNJA !</strong></div>
<div class="p2" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">U ČETVRTAK, 22. JUNA 2017. u 19 časova</strong></div>
<div class="p2" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">U MESNOJ ZAJEDNICI “JUGOVIĆEVO”</strong></div>
<div class="p2" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Tarasa Ševčenk a 1 , Detelinara</div>
<div class="p3" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
ODRŽAVA SE</div>
<div class="p4" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">PROMOCIJA PETOG BROJA</strong></div>
<div class="p4" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">BILTENA “STANAR”</strong></div>
<div class="p5" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
bilten projekta “Lokalne politike i urbana samouprava”</div>
<div class="p6" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Bilten „STANAR“ nastavlja da obrađuje teme ko je su otvorene u dosadašnjoj saradnji stanara, predstavnika Skupština stanara, udruženja građana i svih zainteresovanih i slobodnih ljudi angažovanih u realizaciji ov og projekta.</div>
<div class="p6" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Peti broj biltena „Stanar“ se bavi temama iz domena politike stanovanja i organizovanja građana. Ovaj broj je posvećen delovanju udruženih građana i njihovom nepo srednom učešću u odlučivanju u lokalnoj samoupravi.</div>
<div class="p6" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Imaćete prilku da pročitate tekstove relevantnih učesnika u građanskim borbama koje se ovih godina vode za bolje uslove života i odbranu javnog interesa k oji samo slobodni i hrabri ljudi mogu odbraniti.</div>
<div class="p3" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">SAZNAJTE ŠTA ZNAČI ORGANIZOVATI SE I UDRUŽITI,</strong></div>
<div class="p3" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">ŠTA SU UDRUŽENJA GRAĐANA I ZADRUGE</strong></div>
<div class="p3" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
<strong style="box-sizing: border-box;">I ŠTA ZNAČI ORGANIZOVATI PROTESTE</strong></div>
<div class="p5" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Biltenu su doprineli članovi i predstavnici različitih inicijativa i udruženja: “Ne(da)vimo Beograd”, “Pametnija Zgrada”, “Učitelj neznalica i njegovi komiteti”, “Društvo arhitekata Novog Sada – DaNS”, “Inicijativa nezavisne kulturne scene Novog Sada”, “Udruženi pokret slobodnih stanara Niš”, “Omladinski centar CK13”, “Centar za zaštitu potrošača Begej” i “Nezavisna kulturna scena Srbije”.</div>
<div class="p5" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Na promociji će govoriti građani koji su učestvovali u radu na ovom izdanju Biltena</div>
<div class="p5" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Dođite da razgovaramo! Očekuje vas besplatan primerak biltena!</div>
<div class="p7" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
w ww.detelinara.org</div>
<div class="p8" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Razgovor i promocija biltena STANAR su deo projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“ koji je posvećen motivisanju građana za uključivanje u procese odlučivanja i udruživanja na lokalnom niv ou, razvoju lokalne zajednice i saradnji sa organima lokalne samouprave, prvenstveno sa mesnim zajednicama.</div>
<div class="p8" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em; text-align: center;">
Projekat se realizuje u saradnji Grupe za konceptualnu politiku i Centra kuda.org iz Novog Sada, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.</div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-32850198015167839452017-06-08T22:44:00.000+02:002017-06-10T12:08:08.533+02:00Nezavisna kulturna scena Novog Sada - DOPIS Članu Gradskog veća za kulturu za organizovanje javnih razgovora povodom rezultata konkursa<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhV0_H-Aqbh-ofHwCNl9qSqpyT298KyaD-mQxPIygsGUzNFU8wIcdcOCU_nVkQMLor8mz5rGvP5tj6TY46QPClNOD3s9f5i2UzEsWcxqL0oitBEcC1Wr2yUIQPwhY699DCp3lZKEAqxnFY0/s1600/149698545227289.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="750" data-original-width="1000" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhV0_H-Aqbh-ofHwCNl9qSqpyT298KyaD-mQxPIygsGUzNFU8wIcdcOCU_nVkQMLor8mz5rGvP5tj6TY46QPClNOD3s9f5i2UzEsWcxqL0oitBEcC1Wr2yUIQPwhY699DCp3lZKEAqxnFY0/s320/149698545227289.jpeg" width="320" /></a></div>
</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Inicijativa Nezavisne kulturne scene Novog Sada je uputila zvaničan dopis Članu Gradskog veća za kulturu sa molbom i zahtevom za organizovanje javnih razgovora povodom rezultata konkursa.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Novi Sad, 07. jun 2017.</strong></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">MOLBA I ZAHTEV ZA SAZIVANJE JAVNOG SASTANKA I RAZGOVORA POVODOM REZULTATA KONKURSA ZA SAVREMENO STVARALAŠTVO ZA 2017. GODINU</strong></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Poštovani,</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Obraćamo Vam se kao Članu gradskog veća za kulturu i preko Vas Gradskoj upravi za kulturu sa apelom da u svojstvu Vaše nadležnosti sazovete javne sastanke i razgovore na temu rezultata konkursa i konkursnih procedura, povodom nedavno objavljenih rezultata konkursa za projekte u kulturi, kako bi nastavili dobru praksu demokratskog dijaloga Gradske uprave sa svim subjektima zainteresovanim za sprovođenje gradske kulturne politike.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Svrha sazivanja javnih sastanaka i otvorenog razgovora povodom rezultata konkursa za projekte u kulturi je da se uspostavljanjem javnog dijaloga zainteresovanih aktera doprinese razmeni iskustava, znanja i veština za unapređenje postojećih konkursnih procedura (definicije tematskih oblasti konkursa, standardizacije procedura rada komisija, modela objavljivanja rezultata konkursa, proporcije raspodele budžetskih sredstava po konkursnim oblastima, itd.), kako bi se zajedničkim radom otvorio proces za izradu boljeg modela za buduće konkursne raspise, uz očuvanje integriteta komisija i autonomnosti njihovog rada.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Stoga Vas pozivamo da u najskorije vreme, na odgovarajućem javnom mestu i u odgovarajućem formatu omogućite realizaciju takvog dijaloga i pozovete članove komisija koji bi sa zainteresovanom javnošću razgovarali o konkursnim procedurama na kojima su radili, s obzirom da se rad konkursnih komisija razlikovao prema tematskim oblastima, i javno obrazložili svoje odluke za prihvatanje ili neprihvatanje projekata, a prema <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Uredbi o kriterijumima, merilima i načinima izbora projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta RS, AP, odnosno jedinica Lokalne samouprave.</em></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Kao najadekvatniji model preporučujemo sazivanje tri javna razgovora, prema strukturi samog konkursa, gde bi članovi svake konkursne komisije podelili sa javnošću svoja iskustva u radu - kako bi sticanjem uvida u pretpostavke problema mogli zajedno misliti o pretpostavkama njihovih rešenja.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Na ovaj način zajednički doprinosimo uspostavljanju većeg učešća korisnika u procesu donošenja odluka posebno u vezi sa distribucijom javnih budžetskih sredstava, veće transparentnosti celog procesa i bolje komunikacije Gradske uprave kao servisa građana sa svim akterima u polju kulture.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Našem apelu za sazivanje javnih razgovora se pridružuje i Milica Pekić (koja je u radu komisije učestvovala ispred Inicijative nezavisne scene kulture Novog Sada), predsednica komisije za izbor projekata u kulturi iz oblasti savremenog stvaralaštva – Savremeno-umetničke, istraživačke i edukativne delatnosti, i koja je voljna da svoje iskustvo i svoje uvide javno podeli sa zainteresovanom javnošću.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Ukazujemo da bi sazivanje javnih sastanaka i razgovora moralo biti vremenski adekvatno i odgovorno, tj. u najkraćem vremenskom roku, kako bi se odgovorilo na aktuelnu situaciju i potrebe aktera u kulturi. Stoga, uz istovremeno zalaganje da se Akcioni plan usvoji što pre, kao mera koja će omogućiti proceduralno uspostavljanje budućih <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Foruma za kulturu</em> kao mesta participacije građana u kreiranju gradske kulturne politike, apelujemo da se spram aktuelne situacije napravi ustupak sa javnim razgovorima kao vid paralelnog procesa i političke volje donosioca odluka, kao i u slučaju donošenja <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Odluke o načinima, merilima i kriterijumima za sufinasiranje tekućih rasohoda i izdataka Udruženja u kulturi koja svojim radom doprinose razvoju kulture grada Novog Sada</em>. </div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Naše očekivanje sazivanja javnih razgovora na temu konkursa se nastavlja na Vaše javno obećanje saopšteno tokom pregovora sa Inicijativom nezavisne scene Novog Sada, da ćete, razumevajući takvu u suštini zajedničku potrebu kako aktera u kulturi tako i samog Grada, tako i učiniti. Takav dogovor, shvaćen kao izraz političke volje predstavnika grada za sprovođenjem mera poboljšanja uslova rada u oblasti kulturnog stvaralaštva u skladu sa principima participativnosti i transparentnosti, predstavljao je pretpostavku da Inicijativa nezavisne scene Novog Sada aktivno učestvuje u daljim pregovorima i radu na koncipiranju <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Strategije kulturnog razvoja grada u periodu od 2016-2026</em> i formulisanju <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Akcionog plana</em> za njeno sprovođenje. U tom smislu, ispunjenje prvobitnog očekivanja da se javno raspravlja o rezultatima konkursa i načinima rada konkursnih komisija Inicijativa oseća kao principijelnu pretpostavku realizacije ciljeva postavljenih <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Strategijom </em>i <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Akcionim planom</em>.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Smatramo da je u zajedničkom interesu da demokratski i na principima transparentnosti uredimo odnose i procedure u oblasti kulturne politike grada otvaranjem predloženog dijaloga. U tom smislu bi sazivanje javnih razgovora povodom konkursa predstavljalo podršku realizaciji <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Strategije kulturnog razvoja grada</em>, kao uvod u buduće <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Forume za kulturu</em> na kojima bi akteri u kulturi imali priliku da se direktno uključe u procese razvoja kulturne politike.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
U očekivanju ispunjenja iskazane političke volje sa Vaše strane,</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
sa poštovanjem,</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Nezavisna kulturna scena Novog Sada</strong></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-52766570344946949312017-06-08T22:09:00.000+02:002017-06-08T22:09:50.513+02:00"Teorija subjekta" Alena Badijua - prevod na srpsko-hrvatski jezik<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEht-92Tzj8ypTyhsi4DrOBnPBcFiXTrXseD3ITnmgeZSPAnwmaVLtxe274WLcleTkQ5jUMl7U5tazOGRI2szYsHgCaBQhF33Bzg9ztAdTt7_-erLvVWYeIdb98OiwdTKsYa5uaHqNsxBu-n/s1600/IMG_8000.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="1600" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEht-92Tzj8ypTyhsi4DrOBnPBcFiXTrXseD3ITnmgeZSPAnwmaVLtxe274WLcleTkQ5jUMl7U5tazOGRI2szYsHgCaBQhF33Bzg9ztAdTt7_-erLvVWYeIdb98OiwdTKsYa5uaHqNsxBu-n/s320/IMG_8000.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">"Teorija subjekta" Alena Badijua</strong> - prevod na srpsko-hrvatski u izdanju <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">GKP & kuda.org</strong></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Povodom izdanja</em>:</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Danas, kada već sutra niko neće pisati i čitati na srpskom jeziku, tom ostatku srpskohrvatskog i hrvatskosrpskog, mi prevodimo i izdajemo knjigu. Kome? Onima koji će ostati u doživotnom danas jer su stari za promene koje su otpočele, a još uvek misle da je moguće promeniti kurs i u tome žele učestvovati. Napuštanje jezika nije strašno samo ako sa sobom povučemo i formu sadržaja koji je izraz držao zatočenim u nacionalnim kulturama i plašio nas njegove supstance. Drugačije misliti i živeti je moguće i na njemu počiva. Prevod jedne knjige na mali jezik neće ga načiniti manjinskim, ali će osvetliti čoveka koji bi njime mogao progovoriti. Ako ga ima, razume se.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><a href="http://kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa" rel="nofollow" style="border: 0px; box-sizing: border-box; color: rgba(15, 15, 15, 0.9); font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; transition: all 1s ease-in-out; vertical-align: baseline;">Antropologiju imena</a></em> smo objavili da bismo je preveli, a preveli smo je da bismo je pročitali. Isti je slučaj i sa <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Teorijom subjekta</em>, i ona se nadovezuje na naša nesavremena razmatranja koja će se nastaviti. Pitanje koje sebi postavljamo, postavljamo i drugima: šta znači izdati jednu knjigu? Ako je to izdaja knjige u smislu napuštanje njene ideje, onda je jezik na kome to činimo sporedna stvar i to ostavljamo čitaocima i njihovoj upotrebi ove knjige. Naše pitanje je političko i tiče se mogućnosti proizvodnje knjige na distanci prema uslovima koji je čine tržišnom ili propagandnom.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Nakon iskustva čitanja i druženja povodom čitanja knjiga koje izdajemo na ovakav način, i gradeći ono što smo nazvali institucionalnim komunama – ne bez ironije i želje da provociramo pre svega one koje smo smatrali saborcima, čija kritika nije nadišla antagonizam i zbog čega je ostala u registru države – stičemo utisak da knjigu ne možemo ni napisati ukoliko je pre toga ne objavimo. Proizvodno okruženje je egzistencijalno koliko i stvaralačko, a izdavaštvo je rad kao i svaki drugi ukoliko je izumevanje novih kategorija kojima mislimo i stvaramo odnose koji će dovesti u pitanje podelu rada i ohrabriti nas na slobodu, koja je „s one strane rada kao nužnosti i spoljne svrhovitosti“.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
--</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Podaci o prevodu knjige</em>:</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
</div>
<div style="text-align: center;">
Naslov: <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Teorija subjekta</strong></div>
<div style="text-align: center;">
Naslov na francuskom: <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Théorie du Sujet, </strong>Éditions du Seuil, 1982.</div>
<div style="text-align: center;">
Autor: <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Alen Badiju (Alain Badiou)</strong></div>
<br />
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Prevod sa francuskog: <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Olja Petronić</strong></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
</div>
<div style="text-align: center;">
Izdavač: <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Grupa za konceptualnu politiku (GKP)</strong></div>
<div style="text-align: center;">
Katarine Ivanović 8/2, Novi Sad</div>
<br />
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
</div>
<div style="text-align: center;">
Suizdavač: <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Centar za nove medije_kuda.org</strong></div>
<div style="text-align: center;">
Braće Mogin 2, Novi Sad</div>
<br />
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Godina izdanja: <strong style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">2015.</strong></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
</div>
<div style="text-align: center;">
CIP – Katalogizacija u publikaciji</div>
<div style="text-align: center;">
Biblioteka Matice srpske, Novi Sad</div>
<div style="text-align: center;">
ISBN 978-86-917183-3-6</div>
<div style="text-align: center;">
ISBN 978-86-88567-18-3</div>
<div style="text-align: center;">
COBISS.SR-ID 302402823</div>
<br />
<div style="background-color: white; border: 0px; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "PT Sans", sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 18px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
Prevod i objavljivanje knjige je omogućeno podrškom: <em style="border: 0px; box-sizing: border-box; font-size: 1rem; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje i Gradske uprave za kulturu Novog Sada</em>.</div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-7304007457144493272015-10-29T13:19:00.000+01:002017-06-17T13:20:16.394+02:00Razgovori sa Silvenom Lazarisom – Raditi s ljudima znači raditi sa onima koji imaju odmak od struktura, vlasti, partijâ i korupcije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgA9AA56XeQ3ZjX_lA24s9br3xC2yTQfs3sfnfc3tD5xwrQGJlTNChJrpVztwX-h6Pp1ZBcbxM7GuxfR5ny25JmKwU_ExsHZ1h9GUKWB6o1FqaJ9cKCJQlcSTMyShICuwGw7GrmahsjKR_A/s1600/lazarus6.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="285" data-original-width="570" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgA9AA56XeQ3ZjX_lA24s9br3xC2yTQfs3sfnfc3tD5xwrQGJlTNChJrpVztwX-h6Pp1ZBcbxM7GuxfR5ny25JmKwU_ExsHZ1h9GUKWB6o1FqaJ9cKCJQlcSTMyShICuwGw7GrmahsjKR_A/s400/lazarus6.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="background-color: white; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; text-align: left;"><br /></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="background-color: white; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; text-align: left;">Razgovori sa </span><strong style="box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; text-align: left;">Silvenom Lazarisom, 29 i 30.10.2015, kuda.org, Novi Sad</strong></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Učestvovali: članovi grupe </span><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><i style="box-sizing: border-box;"><a href="http://www.uciteljneznalica.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Učitelj neznalica i njegovi komiteti</a></i></span><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"> iz Beograda, članovi </span><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><i style="box-sizing: border-box;"><a href="http://www.kuda.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">kuda.org</a>,</i></span> <span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><i style="box-sizing: border-box;">Grupe za konceptualnu politiku (GKP)</i></span><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"> i </span><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><i style="box-sizing: border-box;">Inicijative za udruživanje skupština stanara</i></span><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"> iz Novog Sada</span></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Drugu godinu za redom, pokretači projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“ (kuda.org i GKP) organizovali su dvodnevne diskusione radionice sa gostom, francuskim antropologom i političkim aktivistom Silvenom Lazarisom (Sylvain Lazarus). Kao i prethodne godine (<span style="box-sizing: border-box; color: navy;"><span lang="zxx" style="box-sizing: border-box;"><u style="box-sizing: border-box;"><a href="http://detelinara.org/stvari-ne-pocinju-prostim-odbijanjem-vec-odlukom-da-se-s-ljudima-radi-na-necemu/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">http://detelinara.org/stvari-ne-pocinju-prostim-odbijanjem-vec-odlukom-da-se-s-ljudima-radi-na-necemu/</a></u></span></span>), pozvali smo članove organizacije „Učitelj neznalica i njegovi komiteti“ iz Beograda, čiji rad smatramo važnim i poticajnim za zajedničko promišljanje situacije u kojoj se nalazimo. Prethodni susret sa Lazarisom obeležilo je propitivanje i razumevanje osnovnih kategorija njegove knjige „Antropologija imena“ (<span style="box-sizing: border-box; color: navy;"><span lang="zxx" style="box-sizing: border-box;"><u style="box-sizing: border-box;"><a href="http://kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">http://kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa</a></u></span></span>), pre svega – da politika pripada prostoru mišljenja, a ne prostorima nauke, države i partije.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Diskusije na radionicama u oktobru 2015. odvijale su se u pravcu produbljivanja problematike politike i organizovanja na distanci od države, uz neminovno postavljanje pitanja: šta je država danas. Predlog za zajedničko promišljanje smo postavili suočeni sa situacijom slabe mobilizacije ljudi i njihovog političkog organizovanja, kako u Francuskoj tako i u Srbiji. Deo razgovora se bazirao na nastavku diskusija od prethodne godine – na tome šta bi značilo iznalaženje afirmativne preskripcije u pogledu države. Zapravo, postavili smo pitanje da li bi postojala razlika između iznalaženja afirmativne preskripcije u pogledu države i traženja pomoći od nje u vidu ispostavljanja zahteva. Jer, činilo nam se da u sopstvenim praksama nismo sasvim sigurni o (ne)postojanju razlike i smatramo razrešenje ovog pitanja krucijalnim mestom za budući rad. Takođe se postavilo pitanje ishoda jedne političke borbe u zakonskoj promeni i da li bi jedna politička borba neophodno uključivala odnos sa državom.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<i style="box-sizing: border-box;"><b style="box-sizing: border-box;">Kraj države</b></i></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Za Lazarisa, pitanje pozitivne preskripcije i države središnja su pitanja za njegov rad. Afirmativna preskripcija je jednim delom ono što naziva kategorijom <i style="box-sizing: border-box;">mogućeg</i>. A kada je reč o državi, njegov pristup se odvija pre svega kroz prizmu opšte krize oblika države. Ne smatra da postoji opšta struktura države, već je razumeva kao singularnu formu koja stvara sopstvene principe. Za Lazarisa je to važno jer omogućava da se napravi razlika između istorijske sekvence gde se pitanje države u njenom modernom smislu usko povezuje sa kategorijom revolucije, pozitivno ili negativno. Godina 1920. je godina kraja revolucije i etatizacije komunizma u SSSR-u, pri čemu dimenzija masovnog pokreta postaje dimenzija države. Smatra da je od tog trenutka kategorija revolucije zatvorena u svom prvobitnom značenju. Suštinski, revolucija je alternativa državi, njena destrukcija i pojavljivanje nove države. Od 1920. godine počinje nova sekvenca države uz preživljavanje kategorije revolucije. <b style="box-sizing: border-box;">Međutim, danas se ne možemo više oslanjati na državu i na ideju da nam je potrebna dobra država.</b> Dakle, alternative više nema. Po pitanju kategorija svesti i subjektivnosti, Lazaris smatra da nam je dugo usađivana ideja da je pitanje političke svesti bilo neophodno da bismo imali jasne predstave o prirodi države, a posebno o antagonizmu između onog ko dominira i dominiranih, između kapitala i rada, itd. Lenjinistička struja je tako predstavljala pitanje antagonizma, gde je svest materijalistička, a to znači naučna, tj. trebalo je da odgovara zakonima stvarnosti. Morala je da postoji jedna ideja adekvacije racionalnosti metoda sa racionalnošću stvarnosti, kao i da je moć radnika, odnosno masa, tu i da je prisutna. Ako danas govorimo o internoj krizi države, problematika moći masa i ljudi se urušava. Ili je više nema ili postoji nešto drugo za čim se traga i što mora da se pojavi. Ne radi se o tome da se suočavamo sa nedostatkom intelektualne sposobnosti ljudi, već o tome da su vremena radikalno drugačija i nova i oblici svesti su takođe radikalno drugačiji. Pitanje je kako se suočiti s tim, i upravo tu dolazimo do afirmativne preskripcije i na prirodu njene rasprostanjenosti.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<b style="box-sizing: border-box;">Politički princip i </b><i style="box-sizing: border-box;"><b style="box-sizing: border-box;">moguće</b></i></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
U razgovorima smo se vratili na termin „preskripcija“, koji je Lazaris ranije koristio u smislu <i style="box-sizing: border-box;">preskripcije države</i>. Generalno, preskripcija je jedan principijelan stav u vezi sa politikom – politički stav, princip. Na primer, ako u smislu državne preskripcije kažemo: <i style="box-sizing: border-box;">neko ko radi kroz rad ostvaruje za sebe neka prava</i>, preskripcija države znači da se za svakoga u okviru države otvaraju izvesna prava. U pitanju je praksa države u vezi sa pravima ljudi. Lazaris dodaje da u Francuskoj u poslednjih dvadeset godina država radikalno smanjuje prava i stvara nove populacije koje ih uopšte nemaju. U ranijim periodima situacija sa stranim radnicima je bila drugačija, jer biti radnik bio je dovoljan i potreban uslov da se dobiju papiri. Danas postoji ozakonjenje prisustva stranih radnika u vrlo retkim slučajevima i isključivo iz porodičnih razloga. Mnogo je češći slučaj da ako neko dođe zbog posla, momentalno biva izbačen iz zemlje. Dakle, postoji dispozitiv transformacije i redukovanja prava i njegova zamena kategorijom veroispovesti. Na mesto kategorije radnika došla je kategorija imigranta, a umesto nje kategorija Muslimana. Praktično, to je stranac koji ne odgovara stvarnosti koja ga okružuje. Sa krizom države u Francuskoj dolazi do krize prava ljudi što se postiže kategorizacijom ljudi po veroispovesti, čime država pravi separaciju među ljudima oduzimajući im prava.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Atentati u januaru 2015. godine u Parizu predstavljaju prekretnicu i to putem reakcija koje su izazvali. Pokazana je bezizlaznost situacije, bez obzira da li neko govori „Je suis Charlie“ ili kaže da nije Charlie. Po Lazarisovom mišljenju, tumačenje tih reakcija omogućava da se formuliše jedno <i style="box-sizing: border-box;">moguće</i> koje je nošeno tim događajima i istovremeno je u potpunom raskoraku sa tim događajem. Vraćajući se na „Antropologiju imena“ navodi da postoji važna pouka vezana za njene nalaze, a to je da <b style="box-sizing: border-box;">ljudi misle</b>, što je iskaz <i style="box-sizing: border-box;">mogućeg</i>. Društvene nauke smatraju da mišljene može da postoji samo u okviru nauke. Znak toga je da nema mogućnosti mišljenja osim putem metajezika, a njegove karakteristike su kompleksni predikati koji prave intelektualne <i style="box-sizing: border-box;">fraze</i>. Teza autentične misli na prirodnom, običnom jeziku, jeste teza koju je trebalo proučiti, jer ako ljudi misle, oni to rade na običnom jeziku. Kada ljudi sagledavaju jednu situaciju, operacija mišljenja se sastoji od toga da se formuliše ono <i style="box-sizing: border-box;">moguće</i>. Teška tačka u tome bi bilo da je netačno reći da je to <i style="box-sizing: border-box;">moguće moguće</i> jedne situacije. On misli <b style="box-sizing: border-box;">da je </b><i style="box-sizing: border-box;"><b style="box-sizing: border-box;">moguće</b></i><b style="box-sizing: border-box;"> za ljude ono što je stvarnost, i da je to upravo ta situacija</b>. <b style="box-sizing: border-box;">Ne postoji stvarnost sama po sebi</b>. Postoje samo subjektivnosti i intelektualnosti koje nose svoje iskaze, ono što on zove „ima, postoji“ što se istovremeno odnosi na to šta ljudi žele da učine i šta žele da kažu o postojećem, tako da se stvarnost odnosi i na pitanje odluke. Registar odlučivanja je nešto što je suštinsko. U pitanju je intelektualnost situacije na strani ljudi koja je potpuno drugačija od analitičkih i naučnih, te treba prihvatiti da postoji jedna mnogostrukost intelektualnosti.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
U periodu nakon rada grupe „Politička organizacija“ u kojoj je sarađivao sa više ljudi, nastavili su da rade pod nazivom „Ima nas koliko nas ima“ tokom narednih deset godina. Svako od njih je imao određenu aktivističku praksu, a zajedno nisu bili ništa više od jedne diskusione grupe. Međutim, nakon događaja u januaru, za Lazarisa se pokazao značaj <i style="box-sizing: border-box;">kategorije mira</i>, odnosno sve ono što su u miru istraživali i govorili jedni drugima. Videlo se da ni država ni religija nisu u stanju da se bave tim pitanjem, jer jedino što su mogle da iznesu je ideja rata što je jedan od elemenata krize države. Upravo je to kategorija (mira) na kojoj radi u jednom velikom predgrađu Pariza artikulišući pitanja države, religije, mira, da bi saznali da li je ta reč izgubljena ili se može redefinisati na strani ljudi uz pokretanje pitanja <i style="box-sizing: border-box;">drugosti</i>, koje ne donosi ni država ni religija (iako je u unutrašnjosti države postojala pretenzija bavljenja tim pitanjem u prostoru prava). U tom smislu, počeli su da razvijaju nešto što je Lazaris nazvao „hronologijom savremenosti“, što je na prvi pogled paradoksalno jer je hronologija obično naučna i analitička kategorija. Na uspostavljanju iskaza mogućeg po pitanju mira, jedan od koraka je preispitivanje šta se dogodilo, da budemo u stanju da osvetlimo iz iskaza <i style="box-sizing: border-box;">mogućeg</i> ono što mu je prethodilo, uz samo iskušavanje iskaza <i style="box-sizing: border-box;">mogućeg</i> i njegove intelektualne relevantnosti. Rad na ovoj ideji u predgrađu postavlja pitanje džihadizma, religije, itd. Ova metoda predviđa da se preispita istorija tog predgrađa, da se ponovo artikuliše i postavi pitanje – i to iz sadašnje situacije.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<b style="box-sizing: border-box;">Distanca od države i pitanje bavljenja pravom</b></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Tokom razgovora se postavilo pitanje da ako govorimo o distanci od države i o njenoj krizi, da li time gubimo pojam prava? Lazaris je rekao da se svojevremeno našao u jednoj fabrici automobila koju su okupirali otpušteni radnici i gde su se radnici i rukovodioci međusobno tukli delovima automobila. Otpušteno je oko 2.000 radnika i oni su tada govorili: „Imamo prava, radimo ovde već dvadeset godina“. Ali u stvarnosti imali su prava jedino na vrlo nisku nadoknadu. Činjenica da ljudi više nemaju prava stvara situaciju očaja i osećanje frustracije, nepravde i ekstremizma, jer postoji ideja da se pomoć može tražiti samo od države. U Francuskoj, Nacionalni front jednim delom regrutuje ljude upravo u tim situacijama.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
U toku razgovora, prijatelji iz „Učitelja neznalice“ su dali komentar da prostor prava ni ne postoji ako ga ne prepoznaje država, uz pitanje gde bi bio taj prostor prava ako nije državni? Prema Lazarisovom iskustvu, <b style="box-sizing: border-box;">jedina stvar koja se radi po pitanju prava je da se država primora da ga primenjuje, da se nešto uradi po tom pitanju</b>, da se protestuje kako bi se situacija promenila. Jer institucije ne poštuju i ne primenjuju prava, ili ne u potpunosti. Danas govorimo o masovno organizovanim ljudima u državnim i partijskim strukturama. Da je drugačije već bismo čuli za to. <i style="box-sizing: border-box;"><b style="box-sizing: border-box;">Raditi s ljudima –</b></i><b style="box-sizing: border-box;"> pod tim ljudima se misli na one koji imaju odmak od struktura, vlasti, partij</b><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><b style="box-sizing: border-box;">â</b></span><b style="box-sizing: border-box;">, korupcije</b>. Kada kažemo <i style="box-sizing: border-box;">ljudi</i> u tom smislu, to ne korespondira sasvim sa situacijom mobilizacije ljudi na proteste i borbe (to su ljudi u širem smislu). Što se tiče pitanja prava, ono može da se sagleda drugačije jedino u situacijama mobilizacije ljudi, što je situacija obeležena odnosima snaga i pregovaranja. Između pitanja prava i klasičnog pitanja programa postoji jaka veza, što je veoma udaljeno od onoga što je moguće uraditi i misliti. Takođe, to ne znači da u jednoj situaciji mobilizacije ljudi ne mogu da se ostvare značajne stvari, ali se takva borba nalazi u prostoru odnosa snaga.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
„Učitelj neznalica“ je dao primer svog rada na zakonima, gde zajedno sa radničkim grupama pišu sopstvenu verziju „Zakona o stečaju“. Do toga su došli iz situacije gde su grupe radnika radile na pojedinačnim slučajevima, i pokušavali su zajedno sa „Učiteljem neznalicom“ da ih reše u okviru postojećeg zakona, što je bilo nemoguće jer je zakon postavljen protiv njihovih interesa. Međutim, došlo se do toga da bi artikulisanje alternative zapravo bio njihov predlog zakona. Posle godinu dana rada, došli su do teksta zakona koji ispunjava njihove ciljeve, pre svega, da se omogući reorganizacija preduzeća u stečaju da bi mogla da nastave da rade i da radnici imaju svoje mesto kao subjekti reorganizacije. Po njihovim rečima, borba za zakon je nešto što ih vezuje za suverenitet, za državu, naciju i nalaze da su prinuđeni da operišu u tom prostoru. Postavili su pitanje kako da zastupaju urađeno a da argumentacija bude prepoznatljivo drugačija od one koja potvrđuje suverenitet države. U toj situaciji za Lazarisa postoje dva eventualna pristupa. Jedan je šta kažu oni koji su protiv toga šta je urađeno, a drugi pristup je ono što sami akteri procesa kažu u vezi sa onim što rade. S tim u vezi, naveo je primer da je u blizini Pariza država htela da ukloni čitav jedan kvart i u tom slučaju su Lazaris i njegovi saradnici postali eksperti za pravo koje se tiče stanovanja i nekretnina, i zajedničkom borbom su uspeli da spreče uništavanje kvarta i raseljavanje ljudi. U vezi sa rečju „ekspertiza“, radi se o ekspertizi o jednoj situaciji od strane ljudi. Iskustvo da ljudi mogu da budu stručni za nešto, da budu u službi ljudi, osnova je vladanja situacijom. U tom smislu, rad na „Zakonu o stečaju“ uopšte ne treba videti kao da se jednom nogom kročilo u prostor države. Potreba da se vodi neka bitka zasniva se na tome da postoji oblast koju oni koji se bore dobro poznaju i žele da daju odgovor na situaciju u kojoj se nalaze. Jer, često je ekspertiza države krajnje osrednja, potpuno pristrasna i nasilna. Očigledno postoji potreba da se borba vodi, i bez obzira na njene ishode, važno je da shvatimo koja je logika države i nasilja koje ona vrši u datoj situaciji, a van argumenta o „neobrazovanosti i neznanju“ ljudi na vlasti jer, kako je rečeno, oni dobro znaju šta rade, a to što znaju šta rade ne znači da je dobro.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<b style="box-sizing: border-box;">Prijateljski registri: borba i mišljenje</b></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Prijatelji iz „Učitelja neznalice“ su naveli da su paralelno i neodvojivo od nacrta zakona pravili „Vodič kroz stečaj“, koji pokazuje radnicima kako da deluju u postojećim zakonskim okvirima da bi ostvarili svoja prava. Rad na zakonu predstavlja otvaranje jednog novog prostora <i style="box-sizing: border-box;">mogućeg</i>, ali mobilizacija radnika po pitanju postojeće situacije je nešto što je za njih takođe važno. Prema Lazarisovim rečima, nije ista stvar raditi na novom zakonu i raditi sa preduzećem kojem preti zatvaranje uz pokušaj da radnici ostvare maksimum prava koja postoje u važećem zakonu. Za njega postoji otvoreno pitanje koje se tiče eventualne moći i snage ljudi koji se ovde javljaju u dva registra: u registru borbe i pobune, i u registru mišljenja koji je više u skladu sa savremenom situacijom. Pronaći put u okviru prvog registra (borbe i pobune) je teško, a pronaći ga u okviru drugog je još teže. Takođe misli da put prvog registra ne vodi ka drugom, da oni ne korespondiraju direktno. Naveo je primer da u predgrađima u Francuskoj mogu da se naprave grupe koje će raditi na mišljenju odnosa ljudi prema državi, religiji, odnosa ljudi prema ljudima, dok se istovremeno može pokušati sa mobilizacijom ljudi, recimo, da bi se sprečila deložacija porodice iz stana u kome živi. <b style="box-sizing: border-box;">To su dva prijateljska ali odvojena procesa.</b> Što se pomenuta dva registra tiče – mobilizacije i mišljenja – pokušali smo da diskutujemo dalje i da govorimo o nemogućnosti prelaska iz jednog u drugi registar. Iz registra borbe ne može se preći u registar mišljenja, jer borba podrazumeva konfrontaciju u okviru postojećih dispozitiva države i zakonskih određenja. Dok se u poretku mišljenja izvodi nešto potpuno mimo situacije koja je u okviru konfrontacije postavljena – u tome je<i style="box-sizing: border-box;"> moguće</i> u igri.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Drugog dana radionice, sa Silvenom Lazarisom smo razgovarali o radu članova kuda.org, GKP i Inicijative za udruživanje skupština stanara u okviru projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“, na konkretnim pitanjima i procesima u kojima se nalazimo pokušavajući da sa ljudima, komšijama i stanarima stvorimo prostor mišljenja u pogledu situacija i problema u kojima se nalazimo. Ljudi koji nam se pridružuju uglavnom su pokretali inicijative i pre susreta s našom inicijativom, i samo-mobilizovani se nalaze u prostoru konfrontacije sa državnim dispozitivima u okviru kojih pokušavaju da ostvare svoja prava. U tim procesima, iako našu inicijativu često doživljavaju kao servisnu, pokušavamo zajedno sa njima da učestvujemo u procesima, najčešće u situacijama pregovaranja sa instancama vlasti u tako postovljenoj antagonističkoj situaciji, kako bi se njihova prava ostvarila. Takva saradnja svakako spada u domen političkog angažovanja, ali vođeni prethodnom diskusijom, kada dođemo do situacije mišljenja (politike) koja bi trebalo da istraži situaciju u kojoj se nalazimo i pronađe ono što se naziva <i style="box-sizing: border-box;">mogućim</i> (a to je zapravo njihova ili naša stvarnost), suočavamo se sa ograničenim delovanjem. U konfrontaciji s državom i tražeći pomoć od nje, ljudi često ne uspevaju da ostvare svoja prava, što ih uvodi u pomenutu situaciju očaja. Iako se mi kao članovi naše inicijative često možemo identifikovati sa onim „Ima nas koliko nas ima“ u prostoru mišljenja i politike, gledamo da taj prostor držimo otvorenim za svakoga s kim je u ovom registru moguće raditi a ko je na distanci od strukture, države, partij<span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;">â</span> i korupcije.</div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-53627727991711680372015-06-23T07:53:00.003+02:002016-06-03T10:40:49.003+02:00Institucionalne komune, utopija ili rekuperacija?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:TrackMoves/>
<w:TrackFormatting/>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:DoNotPromoteQF/>
<w:LidThemeOther>EN-US</w:LidThemeOther>
<w:LidThemeAsian>X-NONE</w:LidThemeAsian>
<w:LidThemeComplexScript>X-NONE</w:LidThemeComplexScript>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
<w:SplitPgBreakAndParaMark/>
<w:DontVertAlignCellWithSp/>
<w:DontBreakConstrainedForcedTables/>
<w:DontVertAlignInTxbx/>
<w:Word11KerningPairs/>
<w:CachedColBalance/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
<m:mathPr>
<m:mathFont m:val="Cambria Math"/>
<m:brkBin m:val="before"/>
<m:brkBinSub m:val="--"/>
<m:smallFrac m:val="off"/>
<m:dispDef/>
<m:lMargin m:val="0"/>
<m:rMargin m:val="0"/>
<m:defJc m:val="centerGroup"/>
<m:wrapIndent m:val="1440"/>
<m:intLim m:val="subSup"/>
<m:naryLim m:val="undOvr"/>
</m:mathPr></w:WordDocument>
</xml><![endif]--><br />
<!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" DefUnhideWhenUsed="true"
DefSemiHidden="true" DefQFormat="false" DefPriority="99"
LatentStyleCount="267">
<w:LsdException Locked="false" Priority="0" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Normal"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="heading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="35" QFormat="true" Name="caption"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="10" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" Name="Default Paragraph Font"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="11" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtitle"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="22" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Strong"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="20" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="59" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Table Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Placeholder Text"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="No Spacing"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Revision"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="34" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="List Paragraph"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="29" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="30" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="19" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="21" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="31" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="32" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="33" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Book Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="37" Name="Bibliography"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" QFormat="true" Name="TOC Heading"/>
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
</style>
<![endif]-->
<br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Skloni smo sablažnjavanju: Svi zaposleni u ovom trenutku,
mogu se smatrati pandurima. Raditi je postalo privilegija, što je težak udarac
na politiku koja je sledila put radničke emancipacije i radničke borbe jer ova
je već stavila na dnevni red rad i njegovo odbijanje. Kako ga danas odbiti kada
nam ga niko i ne nudi? Kako i šta zaposleni misli o sebi? Kako da o njemu misli
onaj koji ne radi, osim kao o privilegovanom? Šta god da misli, zaposleni to
zna da ceni: on misli državotvorno i nije isključeno da će se primiti na ideju
javnog dobra, samo mu to treba dobro spakovati ukoliko ne radi u državi. Sa
državnim uposlenicima će to ići daleko lakše. Nije isključeno da se čitava
periferija, na kojoj samo država radi, zbog toga lako prebaci u socijalistički
režim organizacije i reprodukcije kapitala, čemu se i nadaju na levici koja je
na parlamentarnim pripremama, a u Sloveniji već i na terenu. Ne treba biti
paranoik da bi se to videlo, jer ne treba tražiti pojedinca koji nam <span style="font-family: "georgia" , "serif";">sprema</span>
socijalizaciju dugova i troškova održavanja duga. Javno dobro će nam se prvo
pojaviti u obliku duga i liturgijske odgovornosti, kako to obično i biva u
poslovima upravljanja provincijom. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Mi se danas suočavamo sa dilemom koju neki postavljaju
terminima pacifizam i radikalizam. Pacifizam i njegove laži, samoobmane,
javljaju se u vidu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">javnih diskusija</i> koje
drže za oblik političke brobe, dok je radikalizam onaj koji je nešto ređe na
licitaciji među levim aktivistima i koji nema drugu funkciju osim
isključivanja. Kao rezultat imamo <i style="mso-bidi-font-style: normal;">parlamentarizam</i>
i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">konferencijalizam</i>. Najčešće se
preklapaju i tako dobijamo <i style="mso-bidi-font-style: normal;">kongresalizam</i>
kojeg prati publicističko razvijanje onoga što bi trebala biti teorija i nauka,
i sve to biva u službi društvene pokretljivosti i uhlebljenja u državi. Sa
godinama se razvija glad za priznanjem i zbog toga se aktivizam <i style="mso-bidi-font-style: normal;">na vreme</i> pretvara u akumulaciju
simboličkog i socijalnog kapitala.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Imamo nekakvo iskustvo borbe na tom terenu i mi smo
prošli kroz sukobe na nezavisnoj levici. Sukobe našeg vremena, iako je ovo
možda manje istorijsko prema merilima budućih istoričara koji pojave i dalje
traže na planu objektivnog, a koje je uvek i u krajnjoj instanci plan državnog.
Prošli smo kroz cepanja i razlaze, isključivanja i podmetanja doživljaja
samoisključenosti i resantimana – jeftine psihologizacije. Osetili smo na
svojoj koži kako radi mikrofašistička i državna mašina, čak i kada se ona
odvija pod zastavama antifašizma. Akademizam nam je dokazao da je časove moguće
držati i u slobodno vreme i lekcije deliti čak i u igri. Akademičari, gladni
javnog prikazivanja, progovorili su o javnom dobru prevashodno zato što se sami
smatraju dobrom koje je javno i koje bi trebalo čuvati kao zenicu oka. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Danas više nismo tek i samo ozlojeđeni, već i štetočine.
Štetočine, jer radimo u lokalnoj zajednici kao aktivisti na terenu lokalne
samouprave. Projekat nazivamo „lokalne politike i urbana samouprava“. Mi
međutim ovako vidimo problem: depolitizacija lokalne samouprave i njeno gašenje
se odvija iščezavanjem civilnog društva u lokalu. Tačnije, u lokalu je iščezlo
vanpartijsko organizovanje kome su teren pripremile socijalističke mesne
zajednice i mi smo danas, nakon socijalističkog vremena kada su mesne zajednice
imale svoja veća u skupštinama opština, svedoci prisustva države i partije u
našim domovima. Saveti i uprava u mesnoj zajednici su partijski, a i domovi su
nam partijski jer ih možemo održavati samo ako radimo u državi, što uvek ide
preko partije ili nekog drugog državnog oblika pokoravanja, pošto je država
jedino preduzeće koje radi. Zašto nam se dakle kaže da smo štetočine? Pa zato
što radimo posao države. Tako nam je rečeno. Osim što salonski popujemo o
samoorganizovanju, kaže nam se i da podlo uvaljujemo ideju o zaduživanju i
preporučujemo uzimanje kredita. Pričamo priče, iako umišljamo da pokrećemo
ljude da se organizuju po pitanju održavanja stambenog fonda. To bi trebala da
radi država, poručuju nam levo orijentisani intelektualci (akademci i
publicisti). Mi u tome vidimo paradoks: Štetočine smo jer radimo posao države i
time državu oslobađamo obaveze da to sama čini? To bi dakle ona trebala da
radi, a ne mi. Dakle radimo nešto što bi ličilo na „Big society“ koncept? Da li
bi državu trebalo prinuditi da radi „svoj posao“? Zar tako što nećemo ništa
preduzimati? Ništa umesto nje nećemo raditi, nego ćemo u nju ući i njome to
odraditi kada budemo na vlasti ili u mogućnosti da barem delom vršimo vlast.
Taj deo će verovatno zavisiti od našeg koalicionog potencijala, ako već nismo u
stanju da imamo većinu i državu u potpunosti učinimo našom. Do tada moramo
čekati. I to nije sve. </span><br />
</div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Dakle štetočine smo jer radimo posao države koja je loša
jer to ne radi. I ne samo da je treba prinuditi, već treba znati da je ona
upravo zato i loša jer postoje štetočine koje misle da to mogu i bez nje. U
tome se i ogleda koncept „Big society-a“, odnosno neoliberalno upravljanje ili
policija, policijska neoliberalna država. Dakle nipošto ne činimo ništa, jer
svaka akcija koja nije državna i ne smera na državu kao nešto sa čim treba
delati, štetočinska je i proizvodi državu koja ne radi svoj posao. Dobra država
je tako ona u kojoj smo mi, a sasvim dobra ona u kojoj smo samo mi. Levičari i
socijalisti. Takva država onda radi svoj posao. Kako? Pa zna se: stručno i
kvalifikovano jer imaćemo i stručnjake.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Dobro, nismo baš optuženi da vozimo ov<span style="font-family: "georgia" , "serif";">om</span> ideologij<span style="font-family: "georgia" , "serif";">om</span> (Big
society), ali se pitamo i zašto ne zategnuti stvar konceptualno? Radnički
označitelji ili označitelji radničke ideologije mogu nadodrediti vladajuću
ideologiju koja ostaje i dalje buržoaska. Sve što nikne na terenu ideologije,
doprinosi njenom jačanju – i to je način na koji mi razumemo koncept
hegemonije. Dakle ne samo da je u pitanju ideološka vladavina ili vladavina
ideologijom, već mi mislimo da je u pitanju i njeno jačanje – jačanje vlasti –
otporom i nadomeštanjem odsutnih ili označitelja koji bi baš dobro legli da
zakrpe rupe. Zato nam se danas čini i da je „bekstvo“ možda bolja slika jer
njom otvaramo, po nečijem ukusu isuviše poetski i romantičarski, put
teorizacijama i politikama kojima se izbegava hegemonija. Budući da reči nisu
samo reči, nego i prakse i dela koja rezonuju, treba uvek tražiti i odnose u
koje stupamo govoreći. U tom smislu mi govorimo o <i>institucionalnim komunama</i>.
Dakle budimo radikalni bez koketiranja sa radikalizmom i držimo se koncepta
istorijskog materijalizma dosledno: Država nije samo u institucijama koje Se
smatra da su državne, dakle u institucijama državne uprave i političkog
sistema, već su aparati države i preduzeća, institucije kulture, skupštine
stanara, domaćinstva i porodice. Aparat vidimo kao istorijskomaterijalistički
koncept institucije čija se mera (uvek i politička) uzima s obzirom na
funkciju reprodukcije koju vrši u jednom načinu proizvodnje. Bio je to
Altiserovo pitanje na odgovor koji sociolozi simptomalno daju nastojeći da
ustanove predmet svoje nauke, i koji bi da nazovu društvenom činjenicom. Njeno
rasklapanje na „društveno delanje“, koje je onda „ustanovljeno i ustaljeno“, samo
je nastavak tautološke obrade pojma opijuma koji opija jer ima opijatsku moć.
Tek dovođenje institucija u odnos prema proizvodnim odnosima može nam reći
nešto više o njima i tako dolazimo do koncepta aparata koji je uvek aparat
države. Prema tome, prigovor je na mestu: šta više, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">mi ne samo da obavljamo posao države, već i pravimo nešto što je aparat
države i nalazimo se u poretku države dok god postoji odnos proizvodnje koji je
odnos eksploatacije</i>. A da li je na taj način i razgrađujemo? Kako inače
zamišljamo njeno odumiranje? Da li pozivanje ljudi da uzmu učešća u njenom
funkcionisanju na distanci prema postojećim aparatima – u slučaju lokalne
samouprave na distanci prema partijskoj organizaciji koja je premrežila i domen
lokalne samouprave – i ohrabrivanje ljudi da sami uređuju odnose u koje stupaju
odlučujući i proizvodeći ideologiju (ukoliko krenu putem samoorganizovanja i
izumevanja institucija i organizacionih oblika) može biti tumačeno i izvođeno
na drugačiji način od postojećeg?</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Na umu imamo ideju koju s<span style="font-family: "georgia" , "serif";">mo</span> ču<span style="font-family: "georgia" , "serif";">li</span> od ljudi iz udruženja
građana koje znamo pod imenom „Učitelj neznalica i njegovi komiteti“. Njihov
cilj je ohrabrivanje ljudi da uzmu učešća u korišćenju resursa civilnog
društva. Mislimo da je tako glasila formulacija. Nama se čini da je to dobar
način da ljudi krenu putem izumevanja institucija, jer, konačno, na distanci
prema državi (iako konceptualno i objektivno i dalje stvaraju aparat), ipak ne
moraju slediti obrasce podele rada i distribucije koji su podržani vladajućom
ideologijom i racionalizacijama koje traže svoje uporište u tehnologiji procesa
produkcije. To što jedna operacija može biti podeljena na skup aktivnosti i
delatnosti, ne znači da se i ljudi moraju deliti, pa ni prikivati za određene
aktivnosti. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Udruženja građana, ako tautologiju isteramo na čistac
ponavljanja, i nisu drugo do udruživanje građana. U tom smislu oni nikoga ne
predstavljaju, i svako pitanje i problematizacija reprezentativnosti ili
odgovaranja interesima ljudi otpada: ljudi se i jesu udružili da ih niko ne bi morao
predstavljati. Udruženi ljudi nešto čine i čine kako se dogovore. Sva je stvar
u tome koliko će se držati dogovorenog, a držimo ga se i kada ga misleći i
polemišući menjamo. Proizvodni odnos, budući odnos vlasti, tako biva
demontiran, a kodovi rastočeni mišljenjem i ratom koji se vodi u organizacijama
ništa više nego u nama samima kada se razračunvamo sa državom u nama. Nije
potrebno psihologizirati čitav problem, jer politiku možemo imati kad god se
distanciramo, pa i od psihološke racionalizacije naših odnosa koji su odnosi
moći koje treba čuvati od svakog oblika vlasti. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "georgia" , "serif"; mso-ansi-language: SR;">Zamislimo sad takvu situaciju i procese u pogonima
materijalne proizvodnje. Da li je to moguće u uslovima u kojima ustav garantuje
i čuva privatno vlasništvo? A da li je to izvodljivo u uslovima u kojima ustav
čuva i garantuje državno, pa i čak i društveno vlasništvo? Vlasništvo kao
takvo, već je pravno zaodenut odnos koji je teško videti kao proizvodni i
politički. Čak i kao društveno, neće otvoriti polja na kojima se odnosi moći
taktički raspoređuju prema strategijama upravljanja kojim dominira briga za
celinu i Jedno, i koje neumoljivo totalizuje i zatvara naše moguće u neizvodljivo
i održivo. </span></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-36323916548160437082015-03-12T13:16:00.000+01:002017-06-17T13:16:42.038+02:00Party u komšiluku<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEie8oOQ_CIF8K8C0SlDEPN3vuo64sXlgOMpzD6n2egwRmuXaftSheInW_y_rNazzVBygFzJS-abAwPnH59TGD3E_8oH0c_k5cY07l5CPXdBHMnMgk8fY0TVzj7pK8eLSL2HVlDOkbFXNIc6/s1600/la-commune-paris-1871-570x285.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="285" data-original-width="570" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEie8oOQ_CIF8K8C0SlDEPN3vuo64sXlgOMpzD6n2egwRmuXaftSheInW_y_rNazzVBygFzJS-abAwPnH59TGD3E_8oH0c_k5cY07l5CPXdBHMnMgk8fY0TVzj7pK8eLSL2HVlDOkbFXNIc6/s400/la-commune-paris-1871-570x285.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">Klice lokalne samoprave. Sad klice ili iskre, na nama je da biramo poređenje ili metaforu. Samo ne zaboravimo, metaforama ništa ne objašnjavamo – one nas određuju i obavezuju jer njima nešto govorimo i činimo. Činimo kad govorimo i govorimo kad činimo – a sada govorimo o klicama lokalne samouprave u jednoj Republici.</span></span></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">Setili smo se mesnih zajednica, a čitajući stare tekstove pronalazimo da su Narodnooslobodilački odbori (NOO), kao osnovni organi vlasti i odlučivanja nastali kao pozadinska podrška borbi, u kojima su se rešavala brojna pitnja lokalne samouprave. U borbi ili u organima vlasti? i ako su organi, hoćemo li ih zvati klicom ili iskrom? Ako kažemo klica, računamo, nešto će nići i razviti se. Govorićemo o tlu, njegovoj plodnosti, kulturi i kultivaciji (zalivanju i đubrenju), čekaćemo na vreme koje mora da prođe itd. Međutim, ako je ipak u pitanju iskra, kako ćemo misliti nešto što je kao plamen i svetlo podrška borbama koje se i danas vode? Kako plamenom misliti organe i kakvo oni svetlo bacaju na ovo o čemu pokušavamo nešto da kažemo? Konačno, o kakvoj borbi govorimo ako imamo sve što nam je potrebno? Pa tu je „Zakon o lokalnoj samoupravi“, a tu su i drugi zakoni. Tu je parlamentarni demokratski sistem i suverenost naroda je zagarantovana. Ta nije li ovo Republika? Jeste. Ali ćemo dodati i da su republikanske ustanove izumljene i da je, upravo u vreme kada je ona stvarana, rečeno: “Sve što nije novo u jednom vremenu inovacija, pogubno je.”</span></span></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">Danas smo ponovo na početku. Od veća mesnih zajednica, koja su uz druga veća (društveno-političko veće, veće udruženog rada i veće samoupravnih interesnih zajednica) pretresala pitanja iz ne samo svog delokruga, veći iz delokruga drugih veća kada se ova iznesu pred ljude u skupštini, danas imamo mesne zajednice koje danas niko ne predstavlja u skupštini opštine, a u našem slučaju grada. Podsetimo se: delegatski sistem je, za razliku od predstavničkog, imao za cilj da ojača vezu između građana i organa vlasti, a mi znamo ko nas danas predstavlja, kako u opštini, tako i u lokalu, odnosno u mesnoj zajednici. Iako nije predviđeno, nije ni onemogućeno da naši jedini predstavnici (o delegatima više niko i ne sanja) budu političke partije, ti kapitaloparlamentarci, koji služe interesima onih koji ih finansiraju a ne onih koji ih biraju. Sada su dakle u lokalu i predstavljajući se kao komšije ubeđuju nas da smo ih kao komšije i izabrali. Oni stanuju do nas, ali ono što od njih očekujemo nisu rešavanja lokalnih socijalnih i komunalnih pitanja, već rešavanja naših ličnih i ekonomskih problema. Na koji način i kako je to moguće? U pitanju su naravno naša očekivanja. Glasamo za njih da bi nam, svakome ponaosob (a na nama je da se nadmećemo za njihovu naklonost i preporuke u partiji) pomogli u zapošljavanju ili zapošljavanju naših najbližih, kako bismo onda, kada zaradimo radeći u državi (jedinom preduzeću koje radi u ovom društvu), imali za rešavanje i drugih pitanja, pa onda i komunalnih. Naravno, ako to još bude potrebno, jer možda uz dobro nameštenje završimo u nekom uglednijem i očuvanijem kraju grada. Odakle im moć? Kako oni to mogu da učine za nas? Zar tako što su komšije i članovi saveta mesnih zajednica članovi partija, a danas je to samo jedna u mesnim zajednicama i to po pravilu ona koja je na vlasti i u gradu?</span></span></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">Takva su naša očekivanja. Ali šta oni misle? Misle li da imaju moć da nas zaposle (ili da zaposle nekog našeg, nama bliskog i od čijeg bismo posla i sami imali za hleb)? Ne, oni su ušli u partiju da bi se sami snašli i zbrinuli svoje bližnje, a problem je u tome što komšije nisu i oni koji su najbliži. Ali situacija ne obećava. Volonterski posao u Savetu mesne zajednice je neplaćen, a uz to je i dosadan. Ne može se ništa učiniti ni za sebe ni za druge. Saveti su poslednji ešalon političkih partija i poslednje uporište već dobro načetog entuzijazma. Partije su nepropusne i ne brinu za svoje vojnike kao što je to možda i bilo pre samo koju godinu. Koalicioni potencijali suparničkih partija i njihove vrhuške draži su i bliži vrhovima partije čiji su članovi i članovi saveta naših mesnih zajednica nego što će im ovi (vrhovi partija) ikad biti. O nama, koji smo samo komšije i neko ko očekuje da nas partijsko i državno božanstvo pogleda očima članova saveta koje uz to i biramo, niko i ne govori.</span></span></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">I šta da se radi? Pa ništa drugo nego da krenemo iz početka. To smo i rekli. I sada dodajmo: Sve što nije novo, čak i u vremenu koje nije vreme inovacija, pogubno je. Novo i moguće se pojavljuju na našu inicijativu. Našom inicijativom. Ali inicijativom koja ne sme biti samo naša i u suprotnosti sa interesima drugih na takav način da jedni nad drugima vladamo. Cirkulacija ideja kroz polemiku, to je ono što nameravamo da sprovedemo na našim skupovima, na našim zborovima građana, i da na taj način naše ideje i misli – dakle ne samo želje da naši problemi budu rešeni, a ponajmanje želje da naše probleme rešava neko drugi! – prostruje i našom voljom da nešto učinimo i promenimo zajedno. Odluke i principi se poštuju ako iza njih stojimo i ako ih sprovodimo misleći ih sve vreme. Opuštanje je znak predaje. Ono je želja da se predamo predstavnicima, a kada to kažemo mislimo i na naše prepuštanje predsednicima skupština zgrada, predsednicima koje mi i dalje uporno želimo zvati </span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">predstavnici</i></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">skupština </span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">stanara</i></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">. Zašto stanara? Pa zato što smo mi pre svega stanari i komšije, a tek silom državno-tržišnih prilika vlasnici stanova, pa samim tim i vlasnici zgrade koja nam je prepuštena i ostavljena na uživanje u bedi i nezaposlenosti. O kakvom je uživanju reč u opustošenoj privredi i tržištu nekretninama u kojem naše „bogatstvo“ ne vredi ni pišljiva boba? Ovaj grad je na ivici propasti pošto u njemu masa stanovnika nema posla niti izgleda da ga ikada više stekne, a naši stanovi su olupine u kojima ni sami više nećemo moći živeti kao ljudi. Naši stanovi su dakle rupe, vlasničke rupe ili, bolje, rupe vlasništva iz kojih se može izvući samo poreski prihod države i način da se finansira osblje koje glasa i brani partijske kumove i patrone koji su ih zbrinuli u jedinom preduzeću koje radi – u državi.</span></span></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span lang="sh-YU" style="box-sizing: border-box;">Opuštanje je dakle prepuštanje kojim se uzajamno pokoravamo i onda leti dođavola sve što nas se tiče i što nam je potrebno da živimo zajedno. Depresivni smo, očajni i uplašeni. Zabrinuti za život toliko da smo na ivici smrti, a obamrlost je rodno i plodno tle za reakcionarne snove u kojima nas neko tlači da bismo sutra mi tlačili nekoga; u kojima nas neko hrani i pokorava kako bismo i mi, hraneći drugoga, mogli i da ga pokorimo. Depresivni smo i zabrinuti, a nama zapravo nedostaje optimizam!</span></span></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Z.G.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Tekst je objavljen u drugom broju <a href="http://detelinara.org/drugi-broj-biltena-stanar-jesen-zima-2014-godine/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">biltena „Stanar“</a></div>
<br /></div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-67394076747016391852014-12-20T13:13:00.000+01:002017-06-17T13:21:10.664+02:00Svi ostajemo! Džentrifikacija: gradski konflikti oko aprecijacije i istiskivanja stanovništva, nova publikacija u izdanju GKP-a i kuda.org<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgQ57DfyfUXbqGqNXv42dQmJwTXMW2PAM6j2gSDj1r1W6BtaZr4dsSlM5xk_Q79JkBq_V7FiybXV5ga_OCZf-DHhrYUIzXX8Z_aMED9A-OusXjfi1Atrij8Ya9pla7j8XOGzJCxZbfwnpIh/s1600/Andrej-Holm-korica-01-final-500x285.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="285" data-original-width="500" height="227" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgQ57DfyfUXbqGqNXv42dQmJwTXMW2PAM6j2gSDj1r1W6BtaZr4dsSlM5xk_Q79JkBq_V7FiybXV5ga_OCZf-DHhrYUIzXX8Z_aMED9A-OusXjfi1Atrij8Ya9pla7j8XOGzJCxZbfwnpIh/s400/Andrej-Holm-korica-01-final-500x285.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<br /></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Naslov publikacije:<br />
<strong style="box-sizing: border-box;">Svi ostajemo!<br style="box-sizing: border-box;" />Džentrifikacija: gradski konflikti oko aprecijacije i istiskivanja stanovništva</strong><br />
Autor: <strong style="box-sizing: border-box;">Andrej Holm</strong><br />
Prevod sa nemačkog jezika: <strong style="box-sizing: border-box;">Petar Atanacković</strong><br />
Decembar 2014.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Izdavači:<br />
<strong style="box-sizing: border-box;">Grupa za konceptualnu politiku<br style="box-sizing: border-box;" />Centar za nove medije_kuda.org</strong></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Besplatan primerak publikacije možete preuzeti u prostorijama Centra_kuda.org, Braće Mogin 2 i u CK13, Vojvode Bojovića 13, Novi Sad.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<em style="box-sizing: border-box;">Iz predgovora Andreja Holma</em>: Šta je zajedničko pank ikoni Dželu Biafri (Jello Biafra), uštogljenom dnevnom listu kao što je <em style="box-sizing: border-box;">Die Welt</em> i izdavačkoj kući <em style="box-sizing: border-box;">Unrast Verlag</em>? Svi se oni bave džentrifikacijom.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Na jednom koncertu u septembru 2009. u čuvenom klubu SO36 u berlinskoj četvrti Krojcberg (Kreuzberg), Biafra je posetiocima koncerta saopštio i sledeće: „Prva reč koja mi padne na pamet, kada pomislim na Berlin, jeste džentrifikacija”. U decembru iste godine na to se nadovezao <em style="box-sizing: border-box;">Die Welt</em>. U jednom članku o promenama u hamburškoj četvrti Sent Pauli pisalo je: „Četvrt Prenclauer Berg (Prenzlauer Berg) u Berlinu, bremenska „Firtel” („Viertel”), ušminkane ulice kelnskog Erenfelda (Köln – Ehrenfeld), minhenska Glokenbahfirtel (Glockenbachviertel), Šance (Schanze) u Hamburgu, Hehtfirtel (Hechtviertel) u Drezdenu: praktično svaka nemačka metropola danas ima svoju debatu o džentrifikaciji” (<em style="box-sizing: border-box;">Die Welt</em>, 19.12. 2009.). Izdavačka kuća <em style="box-sizing: border-box;">Unrast Verlag</em> nije htela da zaostane za njima: knjižica koja je pred vama je poslednje izdanje iz edicije <em style="box-sizing: border-box;">unrast transparent</em> i donosi jedan uvid u aktuelne debate o gradskoj politici i protestne mobilizacije protiv raseljavanja stanovnika iz onih gradskih četvrti, u kojima je do sada bilo moguće stanovati po pristupačnim cenama.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<em style="box-sizing: border-box;">Iz pogovora GKP-a</em>: Džentrifikacija je raširena, dobro poznata i problematična pojava, iako možda nije u svakoj sredini prepoznata pod tim imenom, ili nije prepoznata kao problem. Tom neprepoznavanju znatno doprinosi i nešto što se samonaziva sociologijom grada, a pod čime se, ne samo u bivšoj Jugoslaviji, podrazumeva jedna poddisciplina podnauke koja odavno gazi ispod razine teorije. Reč je o jednoj podteorijskoj tvorevini koja predstavlja malograđanski svetionik u „ruralno-rurbanoj“ tami postsocijalizma pod čijim svetlom se može samo nasukati. Za takvog malograđanina tranziciona društva ne valjaju iz istih razloga iz kojih nije valjao ni socijalizam, a ti bi se (razlozi) mogli redukovati na jedan osnovni: svaki problem narušava slobodu profesorske imaginacije, i izaziva odstupanje od sitnoburžoaske, liberalne harmonije koju uspostavlja profesor u svom kabinetu. I upravo zbog toga, ukoliko stvarnost ne odgovara jednom ovako uspostavljenom pojmu – a ne odgovara – tim gore po stvarnost. Džentrifikacija će se tako razliti u tematizacijama do svoje neprepoznatljivosti i banalnosti, što adumbracionizam gospodara znanja čini nosećom konstantom za koju ničeg novog pod kapom nebeskom i ne može biti.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<em style="box-sizing: border-box;">O autoru</em>: <strong style="box-sizing: border-box;">Andrej Holm</strong> je jedan od najpoznatijih istraživača gradskog razvoja, modernizacije gradskih sredina i procesa džentrifikacije na nemačkom govornom području, a i šire. Rođen je u Lajpcigu 1970. godine, a 1990. godine započeo je sa studijama sociologije na Humbolt univerzitetu u Berlinu, na kojem je 2003. godine doktorirao na temu „Restrukturiranje prostora i društvena moć u oblastima saniranja”. Nakon angažmana na različitim projektima i univerzitetima širom Nemačke, od proleća 2011. godine predaje i istražuje na Odeljenju za regionalnu i urbanu sociologiju Humbolt univerziteta. Objavio je i priredio više studija na temu sociologije grada, džentrifikacije, potiskivanja stanovništva u procesima gradske revitalizacije itd. Od 1990. Holm je i politički vrlo aktivan: bio je član omladinskog marksističkog udruženja<em style="box-sizing: border-box;"> Mlada levica</em> (Junge Linke), opozicionog saveza <em style="box-sizing: border-box;">Ujedinjena levica</em> (Vereinigte Linke), autonomnih antifašističkih grupa, skvoterskog pokreta, raznovrsnih stanarskih udruženja i kvartovskih inicijativa u Berlinu. Zbog svojih aktivnosti je u leto 2007. godine, pod optužbom za terorizam, uhapšen i proveo je 3 nedelje u istražnom zatvoru, iz kojeg je pušten usled pritiska nemačke, ali i međunarodne naučne javnosti. Na posletku je, usled nedostatka dokaza, optužnica protiv njega povučena. Svoje političke i naučne aktivnosti je od tada samo intenzivirao. Tako od 2008. godine uređuje blog na temu džentrifikacije (<a href="http://gentrificationblog.wordpress.com/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;" title="http://gentrificationblog.wordpress.com">http://gentrificationblog.wordpress.com</a>), a u gotovo nedeljnom ritmu objavljuje tekstove, učestvuje na tribinama, radionicama i sastancima različitih grupa i kampanja koje se suprotstavljaju džentrifikaciji. Nikada nije pročitao nijednu knjigu Ljubinka Pušića.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a href="http://detelinara.org/wp-content/uploads/2015/01/Svi-ostajemo-Andrej-Holm-prvih-6-str.pdf" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Svi ostajemo! Andrej Holm – prvih 6 str</a></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Korektura i lektura: GKP&kuda.org<br />
Grafičko oblikovanje: <strong style="box-sizing: border-box;">Sputnjik</strong>, Novi Sad<br />
Štampa: Studio R, Novi Sad<br />
Tiraž: 500</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
CIP – Katalogizacija<br />
ISBN 978-86-88567-17-6 (kuda.org)<br />
ISBN 978-86-917183-2-9 (GKP)<br />
COBISS.SR-ID 292650503</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Naslov originala:<br />
Andrej Holm: Wir bleiben alle!<br />
Gentrifizierung – Städtische Konflikte um Aufwertung und Verdrängung<br />
© der Originalausgabe, Unrast Verlag, Münster, 2010<br />
Zahvaljujemo se Andreju Holmu na podršci u objavljivanju ove publikacije.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Publikacija „Svi ostajemo! Džentrifikacija: gradski konflikti oko aprecijacije i istiskivanja stanovništva“ je objavljena u okviru projekta „Decentralizacija kulture i urbana periferija“, koji je deo šireg projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“ (<a href="http://www.detelinara.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;" title="www.detelinara.org">www.detelinara.org</a>). Lokalne politike su posvećene motivisanju stanovnika lokalnih zajednica za uključivanje u procese odlučivanja i udruživanja na lokalnom nivou, i realizuje se u saradnji Centra_kuda.org i Grupe za konceptualnu politiku iz Novog Sada, u naselju Detelinara, u kome obe organizacije borave i rade.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<em style="box-sizing: border-box;">Prevod i objavljivanje publikacije su realizovani uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije i Kraljevine Norveške Ambasade u Beogradu.</em></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-3765096886570160202014-11-20T12:56:00.000+01:002017-06-17T12:56:59.202+02:00PREDGRAĐA I DRŽAVA, tekst francuskog antropologa i aktiviste Silvena Lazarisa<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGyW8xGLjXsVMAjUqcHy6lB_DEpttWBXhn4hU8VQDsWefu0taOHRPdDQnBo5mm9-6ag2-1_VtpMYBpQ2M0cKDwXbimMYgwN5Ga2u-Lg_tD87q1oj2UW38mrj6qN1tr5vgSVULP_lYNqJ5s/s1600/banlieues-parigine-185644-570x285.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="285" data-original-width="570" height="160" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGyW8xGLjXsVMAjUqcHy6lB_DEpttWBXhn4hU8VQDsWefu0taOHRPdDQnBo5mm9-6ag2-1_VtpMYBpQ2M0cKDwXbimMYgwN5Ga2u-Lg_tD87q1oj2UW38mrj6qN1tr5vgSVULP_lYNqJ5s/s320/banlieues-parigine-185644-570x285.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Analiza predgrađa iziskuje metodološki uvod koji se sastoji u ispitivanju i razdvajanju dva pojma: države i društva. Cilj tog postupka razdvajanja je da nas uvede u proučavanje države i da pokaže važnost i težinu tog pitanja u današnjem vremenu. Analiza države je, zapravo, neophodna svakom ko želi da se bavi analizom kategorije predgrađa. Ovde ćemo potkrepiti tezu da se kriza predgrađa veoma brzo pojavljuje kao kriza države. Prema tome, upravo osvetljavanjem i kritikom pojmova kojima obično objašnjavamo državu i uspostavljanjem zasebnog intelektualnog alata, izdvojićemo kategorijalni aparat pogodan za relevantnu analizu predgrađa.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><b style="box-sizing: border-box;">Država i društvo</b></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Analiza koja se zasniva na razlikama ili propisima</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="es-ES" style="box-sizing: border-box;"> (</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">preskripcijama)</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Država i društvo su zapravo dugo bili spojeni… Dijalektičko kretanje</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-size: 9.75px; line-height: 0; position: relative; top: -0.5em; vertical-align: baseline;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><a class="sdfootnoteanc" href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/#sdfootnote1sym" name="sdfootnote1anc" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: 12px; line-height: 0; position: relative; top: -0.5em; vertical-align: baseline;">1</span></a></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> (između objektivnog i subjektivnog), koje je, po našem mišljenju, suština klasnog učenja, omogućuje povezivanje i nudi homogeno objašnjenje ta dva pojma. Za klasizam, antagonizam povezuje društvo i državu zato što oni imaju istu strukturu: s jedne strane klasna država, sa druge društvo koje potresa klasna borba. Danas se pokazuje da su ta teorija i njene primene manjkave. Zbog te manjkavosti i zbog načina na koji je klasizam doveo do podudaranja države i društva tako što ih je uveo u isto kretanje mišljenja, smatramo da je neophodno novo istraživanje koje će razdvojiti ta dva pojma.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Da bismo dobro obavili analizu njihovog razdvajanja, njihovog suprotstavljanja ili njihove uzajamne nezavisnosti, moramo se usredsrediti samo na ispitivanje države. Što se tiče „društva“, treba se zapitati da li je taj pojam i dalje relevantan. On zapravo pripada problematici totalizacije i </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">celine</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">: </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">celina društva</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> kao artikulisan skup.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Kako je funkcionisala </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">celina</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> (</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">sve</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">)? Ona se pokazivala formama strukturacije i unutrašnjom koherentnošću koja je izgrađena na osnovu sledećih postulata:</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;">– <span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">u društvu, u </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">svemu</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, postoje grupe;</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;">– <span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">društvo je artikulisana prezentacija tih različitih grupa;</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;">– <span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">društveni skup je definisan kao skup društvenih grupa.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Međutim, doskora je definicija društva kao artikulisanog skupa društvenih grupa bila povezana s pojmom klase. Razumevanje društva zavisilo je od načina na koji su ga prožimali ili konstituisali skupovi ili grupe. Činjenica da su te grupe bile „klasne“ imala je mnogo posledica. Klasa kao način identifikacije grupe omogućavala je ne samo da se razume šta čini grupu, već i da se uobliči problematika odnosa između jedne grupe (jedne klase) i drugih grupa (drugih klasa) na osnovu klasne borbe s protivnicima ili saradnje s neprotivnicima. Klasa je bila vezivno tkivo. Mišljenje klase i klasne borbe pojavljivalo se, dakle, istovremeno kao načelo identifikacije grupa i kao načelo njihovog međusobnog povezivanja.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Ali za našu temu je, pre svega, važno to da je klasa omogućila povezivanje društva i države koje je išlo sve do njihovog poklapanja. Pošto je sama država bila klasna država, proizvod i akter klasne borbe, ona se mogla razumeti pomoću istih termina kojima se objašnjavalo društvo i bila je s njim jednorodna.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Danas vidimo nestanak klasne misli zbog njenog zastarevanja.</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-size: 9.75px; line-height: 0; position: relative; top: -0.5em; vertical-align: baseline;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><a class="sdfootnoteanc" href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/#sdfootnote2sym" name="sdfootnote2anc" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: 12px; line-height: 0; position: relative; top: -0.5em; vertical-align: baseline;">2</span></a></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> Analizu onih koji zadržavaju termin </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">društvo</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> sada usmeravaju zlokobni pojmovi etniciteta i zajednice, koji su nastali raspadanjem klasne misli i sociologizma. Pogledajmo kako se odvijao taj proces. Kategorija klase postaje nedelotvorna i zastarela; najvažnije mesto zauzima kategorija </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">grupe</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, koja je očigledno odvojena od klase ali i od svakog drugog oblika povezivanja s bilo čim osim sa samom sobom. Tako glavni princip postaje identitetski princip. Taj isti princip upravlja formiranjem pojmova isključivanja i isključenog, koji singularizuju ekonomske činioce, i igrom koju pojam isključenog omogućuje s pojmom „uključenog“.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">U toj novoj podeli, grupa – identitetska grupa bez korelacije – nije u stanju da kaže na koji način je povezana s drugima ili sa državom. Da li bismo rekli „društvo zajednica“ ili „društvo etničkih grupa“ ili čak „društvo uključenih i isključenih“? Ili „država zajednica“? To bi bilo besmisleno. U najmanju ruku, možemo reći da je doktrina identitetske grupe bez korelacije poslednja reč sociologije.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Zapravo, pojam društva koji je, izgleda, onemogućen pojmom autarhičnih identitetskih grupa bez korelacije je, naprotiv, doveo do njihovog teorijskog konstituisanja. Potrebno je, dakle, izvući posledice.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Društvo je jedna od glavnih kategorija sociologije. Ona podrazumeva, to je danas najvažnije, sposobnost da se opišu osobine populacija i utvrde njihove razlike. Savremena sociologija se „napaja“ razlikom i zato za nju komparativizam ima ključni značaj; a sociologizam, forma dominantne misli, sastoji se u analizi situacija i institucija s obzirom na posebne populacije koje u njima nalazimo. Sociologija overava svoju valjanost korišćenjem pojma razlike; sociologizam uzima kategoriju „populacije“ kao operator razlike koja se u spoju s prvim pojmom preobražava u diferencijaciju. Primer tog postupka je tekuća rasprava o školi: analiza škole i njene krize, posebno u predgrađu, biće u velikoj meri posvećena imenovanju i društvenom opisivanju</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-size: 9.75px; line-height: 0; position: relative; top: -0.5em; vertical-align: baseline;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><a class="sdfootnoteanc" href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/#sdfootnote3sym" name="sdfootnote3anc" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: 12px; line-height: 0; position: relative; top: -0.5em; vertical-align: baseline;">3</span></a></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> njenih učenika, dakle biće to „društvena“ analiza školske populacije. Međutim, svesti školu na njene učenike nije nimalo razumnije nego što bi bilo objašnjavati operu opisivanjem operske publike. Sociologizam čak ne može da objasni državu jer, s jedne stane, ta analiza udružena sa analizom društva nije relevantna otkad je propala ideja klase; a s druge strane, grupa ne omogućuje nikakav pristup. Sociologija je neefikasna zato što radi s razlikom. Ispitivanje države pak zahteva da se uzme u obzir jedinstvo i zahteva analizu onog što ćemo nazvati propisima i normama, a što postoji samo u državi. Za razliku od grupa, država može biti propisana (preskriptivna).</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Propisivanje je svojstveno državi i označava da nešto (odluka, projekat) što se ne izvodi iz grupa, dakle iz razlika – zato se može govoriti o jedinstvu – može da se formuliše i propiše kao da je smišljeno negde drugo, a ne u grupama, i to pomoću pojmova različitih od onih koji se koriste za definisanje grupa. Ti drugi pojmovi su propisi. Tema javnog duha je propis. Određena koncepcija prava, recimo građanska, koja nalaže primenu identičnih pravila na ljude koji nisu identični jeste propis. Propis je ono što važi za sve, što pretpostavlja da postoji prostor koji ne proističe iz razlike to jest iz problematike istog i drugog, gde je drugi definisan kao onaj koji nije isti. Propis nikog ne izdvaja ni na koji način, ne sadrži nikakvu distinktivnu oznaku, ni životnu dob, ni pol, ni poreklo, ni veru, ni imovno stanje. Zato je princip „jedan jednako jedan“ preskriptivan kao i čuveni zahtev „jedan čovek, jedan glas“ koji je Afrički nacionalni kongres suprotstavio izbornom principu aparthejda „jedan belac, jedan glas“. Propis je nužna apstrakcija karakteristična samo za državu i njegova problematika je suprotna sociološkoj metodi razlike. Jasno je da propis nije činjenica već načelna mogućnost koja daje široko polje različitostima. </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">Funkcionisanje</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> države uvek je strukturisano njenim propisima.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Ipak, pitanje države </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="es-ES" style="box-sizing: border-box;">č</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">ini složenijim činjenica da je postklasna država konsensualna: njen </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">diskurs</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> nije uređen njenim </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">funkcionisanjem</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, već njenim sopstvenim propisima. Zato država kao svoj cilj ne vidi propise i odluke, već rešavanje društvenih problema i regulisanje postojećih razlika među pojedincima. Međutim, poštovanje raznorodnosti subjekata je jedino merilo na kom se zasniva demokratska država, čiji je temelj mnogo više sistem zajedničkih principa i propisa nego slaganje različitosti i beskrajna debata o njihovoj kompatibilnosti, ili pak o njihovom upijanju i rastvaranju. To se može postići u formi: jedna država za sve. Jedan mladić, jedan đak; bolnica za sve; ljudi koji su ovde, u Francuskoj, odavde su i za to moraju imati pravne garancije. To bismo nazvali propisima demokratske države.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Naprotiv, proces smanjivanja razlika je sam po sebi tendenciozno progoniteljski i teroristički jer singularizuje populacije upravo na osnovu njihovih „razlika“. Samo koncepcija jedinstva, koja stavlja naglasak na ono što je zajedničko ili tačnije na ono o čemu je odlučeno da će biti zajedničko, bez obzira na razlike, koje se, međutim, ne negiraju – već se pušta da same nestanu ili opstanu – element je rešenja. Onda smo u poretku države i njenih propisa. U zaključku o ovom pitanju reći ćemo da se kriza predgrađa ne može analizirati i promišljati počev od kategorije stanovništva, već počev od kategorije države i njene krize, koja je zapravo kriza njene sposobnosti da propisuje.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><b style="box-sizing: border-box;">Kriza države, kriza predgrađa</b></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Rekli smo da ono što se događa u predgrađu ni u kom slučaju ne može da se objasni osobinama ljudi koji u njemu stanuju, niti suprotnošću između centra i periferije, koja odslikava obrazac razlike i uz to je tautološka: predgrađa nisu u centru velikih gradova, dakle… predgrađa su predgrađa. Jedini put za analizu krize je problematika propisa i istraživanje razloga iz kojih oni nedostaju.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;">– <span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Kategorija predgrađa ne može se, dakle, svesti ni na neku teritoriju (periferiju velikih gradova) ni na stanovništvo (veliki postotak nezaposlenih, mladih, naglašeno prisustvo i uticaj stranaca). U svojoj uobičajenoj upotrebi, to je nova kategorija koja se pojavila pre desetak godina. Ona ilustruje novi spoj konsensualne države i nestajanja onih oblika svesti i predstavljanja koji su zasnovani na klasnoj borbi.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;">– <span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Konsensualna država, recimo odmah – postklasna i neprogramska – nije određena svojim </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">funkcionisanjem</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, svojom tehničkom stranom i pretpostavljenom kompetencijom. Ranije je diskurs vlasti o samoj sebi bio podređen praksi upravljanja, to jest realnosti političkih odluka. Diskurs vlasti, u smislu normi i vrednosti (šta god o njima mislili) napajao se realnom situacijom. U tom smislu se diskurs vlasti sučeljavao sa sopstvenim propisima. Već smo rekli da se propis odnosi na ono što se može dogoditi počev od onog što jeste i da razvija jednu mogućnost. On ni u kom slučaju ne potvrđuje ono što jeste. Potvrđivanje onog što jeste, kao nečeg što nema alternativu, svojstveno je diskursu konsensualne države. U svom subjektivnom aspektu, propis označava da ono što će se dogoditi pripada redu mogućeg a ne potpunoj predodređenosti ili apsolutnoj slučajnosti. Upravo to razgrađuje konsensualna država. Pošto je odsutan i ništavan svaki program, a pogotovo svaka alternativa ili rasprava, nema više diskursa o </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">delovanju</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, koji je, pošto je sadržao dimenziju propisivanja države u odnosu na samu sebe, omogućavao kritiku ili preispitivanje propisa, kao i preispitivanje vođene politike. Zbog toga se </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">konsensualno</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> shvata kao slaganje mišljenja ili jednodušnost. Prikrivajući </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">delovanje</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, država prikriva propisivanje koje postoji u svakoj političkoj odluci i izričito namerava da ukloni propisivanje iz oblika svesti. To je njena prava kriza.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;">– <span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Kriza predgrađa naslanja se na krizu države u njenoj novoj konfiguraciji tako da ovde ne bismo mogli da se pozovemo na decentralizaciju koja, mada je duboko promenila odnos između komunalnog, regionalnog i nacionalnog (ili centralnog), pretvara opštine u „komade države“. „Komadi države“: ima više delova ili parčića u državi, a opština, daleko od toga da bude autonomna instanca, važan je element države, kao što pokazuje prenos nadležnosti na opštine, koji je zakonom o decentralizaciji izvršen u centralnom državnom aparatu (ministarstva, prefekture).</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;">– <span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Pojam predgrađa ne može se, dakle, razumeti pozitivističkim postupkom ili onim koji se oslanja na definicije. Njegova priroda strana je i dirkemovskoj sociologiji (predgrađe nije objekt niti društvena činjenica koja bi se, po Dirkemovom uputstvu, mogla istraživati kao stvar) kao i marksističkoj (u strogom smislu klasne analize).</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Mišljenje koje se bavi kategorijom predgrađa suočava se sa analizom izrazito savremenih i novih pojava, a nije potpuno ovladalo kategorijama i alatom te analize. Jedini plodotvoran postupak je razmatranje predgrađa kao nove pojave o čijem potpuno novom karakteru svedoči činjenica da pozitivistička misao sama sebi ubacuje klipove u točkove kada nastoji da objasni staru problematiku; neophodno je, dakle, formulisati novu problematiku. Novo mišljenje bi, dakle, danas moglo biti jedno drukčije analitičko mišljenje koje je preduslov analize kategorije predgrađa; upravo zahtev za savremenim mišljenjem razgraničava one koji prihvataju pojam predgrađa kao specifičan i relevantan od onih koji takav pojam odbacuju. Naravno, ono ne može i ne treba samo da analizira celinu moderniteta i savremenosti, ali je značajan element te analize. U tom smislu možemo reći da termin predgrađe ilustruje postklasno razdoblje.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Dosad smo razmatrali to razdoblje iz perspektive onog što ono više nije. Sada bi bilo korisno da ispitamo šta ono jeste.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Jedna od osnovnih njegovih osobina je uzdržavanje od pominjanja radnika. Reći ćemo da su pominjanje radnika ili iskaz „postoje radnici“, nestali iz predstava o tome </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">ko su ljudi u Francuskoj</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> i iz naših predstava o ljudima koji čine ovu zemlju.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Taj proces može se potpuno locirati i datirati. Radnici su prestali da se pominju u periodu od 1983. do 1986. godine, u vreme kada su štrajkovi u automobilskoj industriji (Talbot i Renault) okvalifikovani kao </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">šiitski</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> (a ne kao radnički) štrajkovi i kada je umesto prideva „radnički“ počeo da se koristi pridev </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">imigrantski</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, sve dok označitelj </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">radnik </i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">nije nestao i bio zamenjen samo označiteljem </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">imigrant</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, a ovaj se fokusirao na kategoriju „povratka“ koja dovršava nestajanje označitelja radnik, tako što od radnika čini simbol stranca koji se vraća u svoju zemlju ili to ne čini.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Nestajanje označitelja </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">radnik</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"> – kao sastojka identifikacije zemlje – iz opšte svesti, značajno je iz dva razloga. S jedne strane, ono ukazuje na unutrašnju i indikativnu vezu između odurne formulacije problema „imigranta“ i nestajanja označitelja „radnik“ (svi znamo da su oni koje nazivamo imigrantima uglavnom radnici ili oni koji su to bili ili oni koji nastoje da to postanu). S druge strane, nepominjanjem radnika ne odstranjuju se samo radnici već i ukupna klasna analiza društva (buržuj, sitni buržuj itd.), to jest ceo mehanizam povezan s problematikom društvenih klasa. Dakle, i te kako ima smisla smatrati da je izostavljanje radničke figure osobina postklasizma i sadašnjeg trenutka. Druga crta koja povezuje taj momenat sa postklasizmom i koja nedvosmisleno svedoči o raskidu s prethodnim razdobljem, jeste sudbina problematika koje se oslanjaju na zajednicu i etnicitet, kako u javnom mnjenju, tako i u teorijskoj literaturi, gde se pretpostavlja da „zajednica“ ili „etnicitet“ iznova utemeljuju ideju društva i zauzimaju mesto koje je ranije zauzimala klasa.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Na kraju, treća crta je posebno važna, pa će to biti i naš zaključak: u postklasnoj konjunkturi pojam društvenog postaje znatno širi. Društveno je postalo kategorija mnjenja i istraživanja situacija, i ako postoji kriza – a postoji – kaže se da je to kriza društvenog: tkivo se kida, stari oblici integracije i društvenosti više ne funkcionišu, a pojavljivanje novih kasni. Sukobi, nemiri i problemi su društveni. U isti mah, socijalni rad i socijalni radnici su dobili istaknuto mesto kao svedoci toga stanja. Obično će se reći da je društveno u krizi i ta kriza će se pripisati krizi društvenih veza.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Kao dokaz ćemo uzeti zbunjenost analitičara stanja kakvo vlada u blokovima Mengeta, u Val-Fureu ili u Biskotu. Da li je reč o buntu mladih, o sukobu, nasilju ili nemirima? Kategorija antagonizma je bila vrlo pogodna. Kao utočište neznanja ili nesposobnosti da se nađe zamena za tu kategoriju, društveno je </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">ultima ratio</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">.</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Predgrađe postaje novi Egipat, mesto na koje se sručuju sve nevolje, a njihov opis je dug i dosadan: nezaposlenost; nesigurnost; katastrofalan urbanizam; velika mlada populacija; velika strana populacija; paralelna, prljava i mafijaška ekonomija; kriza škole. Poslednja reč analize je – postoji kriza.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;">Pojmovi društvenog i krize zapravo se ne mogu odvojiti od analitičkog dvojca teritorija/populacija koji smo pomenuli: jedna teritorija se povezuje s jednom populacijom. To vodi do pogubnih politika naseljavanja, kvota i praga. Jedini valjan postupak, koji smo već predložili, jeste da se problematika promeni i da se pojam krize poveže s krizom konsensualne države i preskriptivne države.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">* Silven Lazaris (Sylvain Lazarus) je antropolog; predaje na univerzitetu Pariz VIII, u Francuskoj.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Naslov originalnog teksta: </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">Les banlieues et l’</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">É</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">tat</i></span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Tekst je sa francuskog jezika prevela Slavica Miletić, novembra 2014. godine.</span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Calibri, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Deo teksta je objavljen u drugom broju Biltena „Stanar“, u okviru projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“ (</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; color: navy;"><span lang="zxx" style="box-sizing: border-box;"><span style="box-sizing: border-box; text-decoration-line: underline;"><a href="http://www.detelinara.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;">www.detelinara.org</span></span></a></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">)</span></span></span></span></span></span></div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Fotografija pridružena ovom tekstu je preuzeta sa web sajta: <a href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/www.berthoalain.com" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">www.berthoalain.com</a> i <a href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/www.dagospia.com" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">www.dagospia.com</a> i fotografija predstavlja predgrađe Pariza.</div>
<div lang="en-US" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Reference:</div>
<div id="sdfootnote1" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px;">
<div style="box-sizing: border-box; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a class="sdfootnotesym" href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/#sdfootnote1anc" name="sdfootnote1sym" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">1</a><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">Dijalektika objektivnog i subjektivnog i dijalektika subjektivnog i objektivnog za nas je karakterističan postupak humanističkih nauka, različit od pozitivističkog modela nauke. I samom sociologijom vladala je klasna analiza, u kojoj se ta dijalektika i njena krutost posebno ističu. O tome vidi Sylvain Lazarus, </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">L’Anthropologie du nom</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, Paris, Editions du Seuil, coll. Des travaux, Paris, 1996. i Silven Lazaris, </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">Antropologija imena</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="sh-RS" style="box-sizing: border-box;">, Novi Sad, Grupa za konceptualnu politiku i Centar za nove medije_kuda.org, 2013.</span></span></span></span></div>
</div>
<div id="sdfootnote2" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px;">
<div style="box-sizing: border-box; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a class="sdfootnotesym" href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/#sdfootnote2anc" name="sdfootnote2sym" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">2</a><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="fr-FR" style="box-sizing: border-box;">Zastarevanje znači da je klasno mišljenje prestalo da postoji. To znači da je ono za nas pojedinačna subjektivna forma koja, kao svaka subjektivna forma, traje određeno vreme. Njeno postojanje, dakle, nije strukturno već sekvencijalno i singularno. Temelji tog postupka su izloženi u </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="fr-FR" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">L’Anthropologie du nom (Antropologija imena)</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box;"><span lang="fr-FR" style="box-sizing: border-box;">, op. cit.</span></span></span></span></div>
</div>
<div id="sdfootnote3" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px;">
<div style="box-sizing: border-box; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a class="sdfootnotesym" href="http://detelinara.org/predgrada-i-drzava-tekst-francuskog-antropologa-i-aktiviste-silvena-lazarisa/#sdfootnote3anc" name="sdfootnote3sym" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">3</a> <span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span lang="fr-FR" style="box-sizing: border-box;">Svakako postoje strogi postupci koji odbacuju vladajuću vrstu argumentacije. B. Charlot, E. Bautier i J. Y. Rochex, </span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span lang="fr-FR" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">École et savoir en banlieues et ailleurs</i></span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span lang="fr-FR" style="box-sizing: border-box;">, Paris, 1993, Armand Colin.</span></span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
U nastavku stranice možete preuzeti celokupan tekst u .PDF formatu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; color: black;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: "Times New Roman", serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: small;"><a href="http://detelinara.org/wp-content/uploads/2014/12/Silven-Lazaris-Predgradje-i-drzava.pdf" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Silven Lazaris-Predgradje i drzava</a></span></span></span></div>
</div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-80569091865262662022014-10-22T19:00:00.000+02:002017-06-17T12:53:20.358+02:00Predavanje Silvena Lazarisa (Sylvain Lazarus): Antropologija imena, u okviru projekta Lokalne politike i urbana samouprava<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifX-0ZIv0UXhXfa3ez0LChXsxts5YiXTQcERDuHHmDbHQqSEcKvikTN6z04ajT-myATnS1w7jc5C6gjsuKzi-dEgMSP0MBxubSi-Y1uS1K2-OIrfIlRFI-ff2RI_hp2dadn6AdBG4joB8D/s1600/lazarus1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="285" data-original-width="570" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifX-0ZIv0UXhXfa3ez0LChXsxts5YiXTQcERDuHHmDbHQqSEcKvikTN6z04ajT-myATnS1w7jc5C6gjsuKzi-dEgMSP0MBxubSi-Y1uS1K2-OIrfIlRFI-ff2RI_hp2dadn6AdBG4joB8D/s400/lazarus1.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<strong style="box-sizing: border-box;">Sreda, 22. oktobar 2014.</strong> godine u <strong style="box-sizing: border-box;">18 časova</strong><br style="box-sizing: border-box;" />u prostorijama grupe <a href="http://www.uciteljneznalica.org/" rel="nofollow" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Učitelj neznalica i njegovi komiteti</a><br style="box-sizing: border-box;" />Resavska 21, stan br. 5, Beograd</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Predavanje se održava povodom prevoda i objavljivanja knjige <a href="http://www.kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa" rel="nofollow" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Antropologija imena</a>, u izdanju <strong style="box-sizing: border-box;">Grupe za konceptualnu politiku</strong> i <b>kuda.org</b> iz Novog Sada.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Predavač: <strong style="box-sizing: border-box;">Silven Lazaris</strong>, autor „<strong style="box-sizing: border-box;">Antropologije imena</strong>“</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<em style="box-sizing: border-box;">Iz predgovora S. Lazarisa srpsko-hrvatskom izdanju</em>: „Antropologija imena ima dva aspekta. Jedan je posvećen istraživanju mišljenja, drugi istraživanju politike. Zato ću sažeto odrediti ovu knjigu dvema formulama: Antropologija imena se bavi mišljenjem, što je prvi aspekt, i to će biti dva iskaza. Antropologija imena se bavi politikom i njenim oblicima pojavljivanja: to će biti teza o sekvencijalnosti politike. Ta dva aspekta su povezana kategorijom mišljenja.”</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<strong style="box-sizing: border-box;">Silven Lazaris</strong> je francuski antropolog i politički teoretičar, profesor na Univerzitetu Pariz 8 i jedan od osnivača <em style="box-sizing: border-box;">l’Observatoire international des banlieues et des périphéries</em>, u okviru kojeg zajedno sa Alenom Bertoom (Alain Bertho) obavlja istraživanja predgrađa u Francuskoj, Brazilu i Senegalu. Bio je član i suosnivač <em style="box-sizing: border-box;">Union des communistes de France marxiste-léniniste</em> 1969. godine, a petnaest godina kasnije i <em style="box-sizing: border-box;">L’Organisation Politique</em>, zajedno sa Natašom Mišel (Natacha Michel) i Alenom Badiuom (Alain Badiou), post-partijske političke organizacije, baveći se temama poput imigranata radnika i stanovanja, koja je naznačila važnost političke preskripcije u slučaju migranata bez dokumenata (<em style="box-sizing: border-box;">les sans papiers</em>), naglašavajući da je reč o radnicima, a ne imigrantima.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Knjigu je sa francuskog prevela <strong style="box-sizing: border-box;">Ana Moralić</strong>. Prevod na srpsko-hrvatski je objavljen u decembru 2013. godine.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Više o knjizi „Antropologija imena“ i njenoj distribuciji: <a href="http://www.kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;" title="http://www.kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa">http://www.kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa</a><br style="box-sizing: border-box;" />Knjiga će biti dostupna tokom predavanja po ceni od 800,00 dinara.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Predavanje će se održati na francuskom jeziku, uz obezbeđen simultani prevod na srpsko-hrvatski. Prevodioci su: Vesna Končar-Nikolić i Vladimir Pavlović.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
Predavanje je organizovano u okviru projekta <a href="http://www.detelinara.org/" rel="nofollow" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Lokalne politike i urbana samouprava</a> koje sprovode <strong style="box-sizing: border-box;">Centar za nove medije_kuda.org</strong> i <strong style="box-sizing: border-box;">Grupa za konceptualnu politiku</strong> iz Novog Sada, uz podršku <em style="box-sizing: border-box;">Fondacije za otvoreno društvo</em> i <em style="box-sizing: border-box;">ambasade Kraljevine Norveške</em> u Beogradu. Predavanje se realizuje u saradnji sa grupom <strong style="box-sizing: border-box;">Učitelj neznalica i njegovi komiteti</strong> i uz podršku <em style="box-sizing: border-box;">Francuskog Instituta</em>, Beograd.</div>
<div style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<a href="http://www.detelinara.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;" title="www.detelinara.org">www.detelinara.org</a><br style="box-sizing: border-box;" /><a href="http://www.kuda.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;" title="www.kuda.org">www.kuda.org</a><br style="box-sizing: border-box;" /><a href="http://www.uciteljneznalica.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;" title="www.uciteljneznalica.org">www.uciteljneznalica.org</a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-69777124432277384992014-10-16T13:10:00.000+02:002017-06-17T13:11:20.396+02:00Stvari ne počinju prostim odbijanjem, već odlukom da se s ljudima radi na nečemu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhX6Af1_rTIzuKs4njrHyDSbQkbkcnKXC1LiQ4lbknSW-XT398TOiNAw27S-eJuOwO_cpG0pflutkB4EgOOsGhtAgLHYdVPOBxrdN6_-RPUQCjEyE3auag2wOTiy435_9UGVbKJrAy1jIv/s1600/lazarus2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="285" data-original-width="570" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhX6Af1_rTIzuKs4njrHyDSbQkbkcnKXC1LiQ4lbknSW-XT398TOiNAw27S-eJuOwO_cpG0pflutkB4EgOOsGhtAgLHYdVPOBxrdN6_-RPUQCjEyE3auag2wOTiy435_9UGVbKJrAy1jIv/s400/lazarus2.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<strong style="box-sizing: border-box;"><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">O razgovorima sa francuskim antropologom i aktivistom Silvenom Lazarisom u Novom Sadu</span></span></strong></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Tokom oktobra 2014. godine, tokom dvodnevne radio</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">nice i predavanja organizovanih u okviru projekta „Lokalne politike i urbana samouprava“, bili smo u prilici da razgovaramo sa gostom, francuskim antropologom i aktivistom, Silvenom Lazarisom (Sylvain Lazarus), sada i našim saradnikom. Sa njegovim istraživačko-teorijskim radom imali smo prilike da se upoznamo prevodeći i objavivši njegovu knjigu <a href="http://http//kuda.org/antropologija-imena-silvena-lazarisa" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;"><i style="box-sizing: border-box;">Antropologija imena</i></a>, 2013. godine. Na radionicama smo imali priliku detaljnije da razgovaramo o tezama knjige, o njegovom dugogodišnjem političkom i aktivističkom radu i saradnji sa radnicima u Francuskoj, Kini, Poljskoj, Istočnoj Nemačkoj, itd., kao i sa stranim radnicima (bez papira, isprava) u Francuskoj, zajedno sa „Političkom organizacijom“ koju je osnovao sa kolegama tokom 1980-ih godina, a onda i o njegovim trenutnim istraživanjima predgrađa. Takođe smo razgovarali o daljem razvoju našeg projekta, a potom i sa članovima organizacija iz neposrednog aktivističkog ambijenta, „<a href="http://http//www.uciteljneznalica.org/" style="-webkit-tap-highlight-color: rgba(0, 0, 0, 0.3); box-sizing: border-box; color: #38b6cd; text-decoration-line: none;">Učitelj neznalica i njegovi komiteti</a>“ iz Beograda i sa grupom aktivista i studenata filozofije iz Beograda i Rakovice.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Tema naših razgovora, pre svega, bila je politika i rad sa ljudima. Dakle, nešto što nas se naročito tiče. Jedno od ključnih pokrenutih pitanja bilo je: na ko</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">ji način je moguće zauzeti politički stav van dispozitiva i prostora političkih partija i van dispozitiva nauke. Da li je pitanje države i vlasti središnje za samu politiku? Da li misliti, govoriti o politici i baviti se politikom znači pronaći drugačiji način od načina moći? To su pit</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">anja koja imaju svoju praktični stranu i moguće ih je proveriti baveći se njima. Pozivajući se na teze iz knjige, Lazaris je naglas</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">io da politika nije objekt, ni predmet naučnog i filozofskog izučavanja, niti je kada se bavimo njome u pitanju stvaranje druge i drugačije države koja će u jednom trenutku nestati. Usledilo je naredno pitanje: odakle je moguće preduzeti bavljenje politikom, ne kao objektom nauke i van prostora države? Pitanje, odakle ćemo početi da bismo učinili nešto drugo, konstatovano je kao zaista</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"> teško pitanje.</span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj_ZXdWoDFlYmVIqJK17f_6zxTjVTilvon-9NeMmtxKTXuhKmYrmYjdO7owpEAXQdKgO0Gh43k4LAQ7LdQVcB3NbDGTH-cOugayC0vrLM2TSXClnVuKUFangdzOrWNuIyZuBPUK388GVmPc/s1600/lazarus3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj_ZXdWoDFlYmVIqJK17f_6zxTjVTilvon-9NeMmtxKTXuhKmYrmYjdO7owpEAXQdKgO0Gh43k4LAQ7LdQVcB3NbDGTH-cOugayC0vrLM2TSXClnVuKUFangdzOrWNuIyZuBPUK388GVmPc/s400/lazarus3.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Prema rečima Lazarisa, ako kažemo da ljudi ne misle, onda se ne može ništa učiniti: postoji samo neoliberalizam, tržišna privreda, korumpirana država. Međutim, ako kažemo da „ljudi misle“, onda smo doneli jednu problemsku odluku, ta odluka označava ono odakle se počinje, a potom sledi utvrđivanje da li je ta odluka dobra u smislu da li otvara neki novi prostor delovanja. U društvenim naukama, u sociologiji, antropologiji, iskaz „ljudi misle“ ne funkcioniše na odgovarajući način, tako da iz njih nije moguće utvrditi šta je moguće a šta ne iz ugla samih ljudi, smatra naš sagovornik. Štaviše, Lazaris smatra „da nauku treba prežaliti“, jer pitanjem nauke i nauke o politici u velikoj meri dominira diskurs znanja. Društvene nauke naročito potenciraju reč <i style="box-sizing: border-box;">socijetet</i>, društvo, kao totalitet i kompleksnost što treba da nas uputi na pitanje šta je moguće a šta nije kada je politika u pitanju. U takvom kompleksnom znanju, društvo i država su mentalno nerazdvojivi, a pitanje koje se postavlja je na koji način je moguće vršiti istraživanje a da ono nije iz ugla i u domenu države. Istraživanje u okviru društvenih nauka je jedna pozicija i njega je moguće preduzeti, ali treba imati na umu da iz toga ne može mnogo da se nauči o moći samih ljudi u savremenoj konjunkturi. Recimo, dispozitivi države pokreću istraživanja i anketiranja za akumulaciju podataka kolosalnih razmera, koja služe poretku države za obezbeđenje sredstava i tehnika za sprečavanje „rizičnih pojava“. S druge strane, baviti se istraživanjima iz ugla ljudi je pozicija koja zahteva potpuno drugačiju vrstu inspiracije koja je van dispozitiva nauke i države. Deo takvog rada svakako jeste i praćenje kretanja državnih dispozitiva, a onda i razvoja naučnog rada, da bismo bili u toku s njima, jer vrlo često možemo ponešto i da saznamo o kompleksnosti situacije, o opisu njenih elemenata, ali oni ne mogu da pruže rešenje neke lokalne situacije, niti gde bi bio izlaz iz te situacije za same ljude</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"> (kojih se ona tiče).</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Ako se suspenduje prelaz na nauku koja je obično jedina legitimna da potvrdi da je nešto mišljenje, onda smo u domenu svakodnevnog jezika i zajedničkog is</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">traživanja. I ako se nalazimo van specijalizovanog jezika nauke, kada se o nečemu kaže „ja mislim da“, postavlja se pitanje: kada postoji mišljenje, šta mišljenje misli? Misliti mišljenje znači da kada ljudi misle zajedno, oni pokušavaju i da rade zajedno. Recimo, na nekom sastanku, ljudi misle šta treba da misle da bi se donela neka odluka – u tom smislu je mišljenje mislivo i mora da može da se iskaže, na primer: „šta ćeš da kažeš u vezi sa pitanjem stanovanja?“, i da to što je rečeno potom cirkuliše među nama. A ono što obezbeđuje cirkulaciju mora da bude argumentovano drugačije od jezika nauke ili političke partije. Tada se nalazimo u prostoru politike u subjektivnosti i tada je reč o subjektivnom i o intelektualnosti.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">U razgovoru sa Lazarisom je bilo reči i o tome da je ulog takvog rada pitanje: kako više ljudi može da dođe do jedne odluke i to na jeziku koji je zajednički svima, a da je on na distanci od države, i koji je obavezno jednim svojim delom ili ukupno – invencija. Upravo bi to bio rad mišljenja mišljenja ili onog procesa koji glasi: šta je mišljeno u mišljenju. Na ovom mestu se postavlja i jedno od najbitnijih i najtežih pitanja: kako ljudi odlučuju da zakorače u mišljenje. Jedan od osnovnih <i style="box-sizing: border-box;">alata</i> kojim je Lazaris radio s ljudima, sa radnicima, jeste anketa, koja podrazumeva razgovor <i style="box-sizing: border-box;">licem-u-lice </i>sa sagovornicima (koji nisu samo informatori). Da bi se napravila distanca u odnosu na nauku koja bi se zadovoljila približnim i nepreciznim iskazima, u ovakvim anketama iscrpno se radi na osnovu onoga što je bukvalno rečeno, bez sažimanja i izuzimanja, što zahteva veliki stepen strpljenja i istrajnosti. Tako je tokom 1985. i 1986. godine, naš sagovornik učestvovao u velikom istraživačkom projektu o radničkim pitanjima koji je organizovao Nacionalni centar za naučna istraživanja u Francuskoj, i koji je spojio oko dvadeset univerziteta i jednu od najvećih fabrika automobilske industrije, Reno Bijankur (Renault, Billancourt). Projekat je trajao mesecima, podrazumevao je boravak u fabrici i obavljanje razgovora sa radnicima u pogonu. Rad sa radnicima na anketama je podrazumevao prethodne iscrpne pripreme i postavljanje lične hipoteze o nekom mogućem pitanju ili grupi pitanja, koja moraju da cirkulišu među ljudima u toku razgovora. Ako cirkulišu i ako ljudi pristaju da razgovaraju o njima, znači da su pitanja i lična hipoteza dobro postavljeni. Ukoliko se radi o racionalnom radu s ljudima, tokom njega se dešavaju neke stvari koje izmiču rečima, a potrebno ih je uzeti u obzir. Tako se, primera radi, drugog dana radionice sa prijateljima iz saradničkih organizacija postavilo pitanje: Šta mislite da ljudi sakriju ili ne žele da otvore kada dođu da traže samo uslugu, pravnu pomoć? (a pri tome se želi dalekosežnije i više sarađivati s tim ljudima). Upornost i strpljenje ra</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">da s ljudima je okvir koji obezbeđuje da se u jednom trenutku zajedno dođe do nekog zanimljivog i merodavnog predloga. Tako je naš sagovornik naveo iskustvo rada na problematici predgrađa u Africi, gde je u jednoj prilici 30-35 ljudi učestvovalo na sastanku, i gde je bilo bitno pažljivo slušati sagovornika čak i kada neko kaže „ja mislim isto kao i on/ona“. Tada se uzima u obzir i ono što se desilo i ono što se nije desilo, ili pak nije izgovoreno u uobičajenom smislu retorike i iskazivanja – tj. uzima se u obzir i ono što izmiče diskursu a važno je. Takav proces rada s ljudima podrazumeva istraživanje na čijem početku ne znamo tačno šta tražimo, jer ne tražimo nešto što smo izgubili i što je deo prošlosti. Kada se pojavi neka novina, onda je upravo to trenutak prekida sa prethodnim stanjem, što predstavlja diskontinuitet koji je važan za mišljenje i za izumevanje novog.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Naš sagovornik je pokušao da razjasni poziciju <i style="box-sizing: border-box;">onoga što izmiče rečima </i>govoreći o kliničkim psihoanalitičarima koji su pisali o tome da u toku lečenja postoji mnogo toga što izmiče rečima, što izmiče diskursu, pojavljuju se simptomi, i to nešto je nešto što se ne može teoretisati. Zapravo, teoretisanje o tome bi bilo vođeno principom da se o tome ne može teoretisati, i to treba prihvatiti ostajući na kliničkom nivou. Iz tog razloga, na primer, Lakanovi seminari jesu seminari namenjeni kliničkim psihoanalitičarima, čiji je cilj bio da klinički psihoanalitičari zajedno učestvuju u razgovorima o kliničkim pitanjima, a da se izbegne upadanje u bilo kakvu okamenjenu logiku nauke. Da li može da se povuče paralela sa našim razgovorima, u kojima su učestvovali ljudi koji se bave ili imaju nameru da se s ljudima bave politikom, bez teoretizacije, u subjektivnosti?</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Ono što je izuzetno važno u takvom radu s ljudima je doći do zajedničke argumentacije i preskripcije, propisa, koji se traže i nalaze zajedno s ljudima. <span lang="zxx" style="box-sizing: border-box;">Rad propisa je rad koji ponovo objedinjuje ljude. U slučaju pobune otpuštenih radnika u Renoovoj fabrici u Bijankuru, podeljeni radnici – oni koji su pristali da potpišu nametnuti protokol da sopstvenom voljom i na sopstveni zahtev napuštaju fabriku da bi do</span></span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><span lang="zxx" style="box-sizing: border-box;">bili otpremnine, i oni koji to nisu potpisali – zajedničkim radom su uspeli da dođu do propisa </span><span lang="zxx" style="box-sizing: border-box;"><i style="box-sizing: border-box;">da su radnici ti koji broje radnike</i></span><span lang="zxx" style="box-sizing: border-box;"> i odlučuju da otpremnine dobijaju svi, i oni koji su potpisali i oni koji nisu. Propis je bio jedan princip, jedno moguće koje je izumljeno za tu priliku. Na kraju, otpremnine su svi radnici i dobili. Ili pak u slučaju stranih radnika bez papira, bez isprava, u Francuskoj, zajedničkim radom je tražena argumentacija propisa koji je uključio i moguće države, u smislu da se oslanjao na propise regularizacije koji su u Francuskoj tada bili važni, da je rad bio važan, a da se ipak odvoji od diskursa države koja je za strane radnike smatrala da kao stranci nemaju prava na isprave. Propisi su u tom slučaju glasili da ako je rad važan, onda je radnik važan i strani radnik je važan, tako da svi treba da dobiju isprave. Ovako opisan, taj proces deluje kao krajnje jednostavna stvar, ali zapravo podrazumeva vrlo dug i temeljan politički rad kojim se tek na njegovom kraju zajednički dolazi do propisa koji iznova povezuju ljude.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Pored iscrpnog razgovora s Lazarisom, u jednom delu radionica, kuda.org i GKP su bili sagovornici Lazarisa. Razgovarali smo o projektu „Lokalne politike i urbana samouprava“, o do sada postignutom i o našim budućim planovima u bavljenju problematikom stanovanja u lokalnoj zajednici, organizovanja i problematikom lokalne samouprave. Postavilo se pitanje države i partija i opasnosti od njihovog potencijalnog širenja, ukoliko bi se u onome što radimo stvarao prostor za njihovo širenje. Takođe je postavljeno pitanje da li su stanari spremni da se organizuju u zbor građana – propisani oblik udruživanja građana i učestvovanja u radu lokalne samouprave, prema statutima Opštine i Mesnih zajednica – i da li je taj predlog stavljen na zajedničku diskusiju, što je definisano kao problem i pitanje do kog smo došli zajedno i koji je sada uključen u dalji razvoj projekta.</span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPwQ66oOi3QvYsnSN_5AYyMmgJHFDZ8L4UK_geUDKb89rC2PWiCKGqy2W-QAE_OUR8aYxEBCAiq9r5isvpe4EhFVPLQ3n9H45bQFEckOPMMbnZ7lwU950E3UI27JeXzYF5UgGimyfjFOxG/s1600/lazarus5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPwQ66oOi3QvYsnSN_5AYyMmgJHFDZ8L4UK_geUDKb89rC2PWiCKGqy2W-QAE_OUR8aYxEBCAiq9r5isvpe4EhFVPLQ3n9H45bQFEckOPMMbnZ7lwU950E3UI27JeXzYF5UgGimyfjFOxG/s400/lazarus5.jpg" width="400" /></a></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">Takođe su Lazarisovi sagovornici bili član</span></span><span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;">ovi grupe „Učitelj neznalica i njegovi komiteti“ i grupa aktivista i studenata filozofije iz Beograda, koji su preneli svoja iskustva u radu i saradnji sa ljudima, radnicima, veteranima, studentima i iznosili su sopstvena i lična viđenja nacionalizma i privatizacije u Srbiji u poslednjih 25 godina, a zatim i komunizma, gde se postavilo pitanje konkluzivnosti istorijskog iskustva i napora da se potraži mesto odakle se može, u ovim praksama, započeti nešto novo. Jer, kako je rečeno, sadašnjost je ta koja opredeljuje trenutne situacije, a ne prošlost, i u okviru nje je potrebno tražiti ono moguće insistirajući na novim terminima. Traganje za novim terminima ne bi trebalo da se vrši na pretpostavkama stvaranja neke nove države, jer njome nije moguće suprotstaviti se sadašnjoj, korumpiranoj državi. Po rečima Lazarisa, traganje za novim terminima treba da se dešava u prostoru sopstvene, nove organizacije, „na strani ljudi“, što ne znači da se u tom traganju neće postaviti pitanje postojeće države. Ali, subjektivnost ljudi i njihova suprotstavljanje ne treba da bude u funkciji protivljenja državi, već u funkciji izumevanja novog prostora delovanja i principijelnosti. Iz tog ugla, Lazaris smatra da pitanje antagonizma nije simetrično i da se antagonizmom prema državi, recimo, ne može uspostaviti nešto što je realno i što bi zapravo stajalo nasuprot njoj. Na ljude ne treba gledati u svetlu njihove sposobnosti za antagonizam, već u svetlu njihove sposobnosti da se suprotstave antagonizmu.</span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><br /></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #111111; font-family: "Open Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; hyphens: none; margin-bottom: 1em; margin-top: 1em;">
<span style="box-sizing: border-box; font-family: Georgia, serif;"><span style="box-sizing: border-box; font-size: x-small;"><br /></span></span></div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-47560050157855088452014-02-19T21:23:00.000+01:002014-02-19T21:23:46.702+01:00Osvrt Ante Jerića na ‘Antropologiju imena’ Sylvaina Lazarusa, u izdanju GKPa i kuda.org<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Knjige
su opasne jer vas mogu učiniti glupljima nego što jeste. Ako ovladaju
vama iz bilo kojeg razloga, recimo zbog pažljive kompozicije, dobre
argumentacije ili zavodljivog stila, pa im počnete previše vjerovati i
priklonite se njihovim gotovim rješenjima, bez trenja koje prati
napredovanje mišljenja, onda od njih ima više štete nego koristi.
Antropologija imena teško će ikoga učiniti glupljim. Lazarusova
ozbiljnost, njegovo oprezno uvođenje i precizno korištenje termina kojim
se odriče slobode da zlorabi riječi, upućuju na visoki ulog njegovog
intelektualnog projekta, a taj ulog je sloboda. Zašto je ulog knjige
sloboda? Antropologija imena u francuskom izvorniku objavljena je 1996.
godine kao rezultat nekoliko desetljeća dugog istraživanja problema
politike koje je pred autorovu generaciju postavila šezdesetosma.
Postalo je očito da je potrebno ponovno promisliti politiku počevši od
njenog temeljnog određenja. Lazarusova teza je da politika pripada
poretku mišljenja. Njegovo istraživanje mišljenja utemeljeno je iskazom ljudi misle
koji, osim što u okviru teksta ne ostavlja mjesta sumnji, objašnjava
antropološki karakter projekta naglašen već samim naslovom knjige.
Unatoč samosvojnom vokabularu kojeg nije lako usvojiti i argumentativnom
nizu čije praćenje zahtijeva strpljenje, prilikom čitanja neće se
pojaviti sumnja da tratite svoje vrijeme. Razlog tome je uzbuđenje koje
prati činjenicu, par puta naznačenu u samom tekstu, da Lazarus ovom
studijom stavlja na kocku mnogo toga; ako ne uspije obraniti svoju
osnovnu tezu postaje upitna važnost iskustva formativnog za cijelu
generaciju mislilaca, intelektualni projekt dug cijeli jedan život i,
sigurno najvažnije, vlastito uvjerenje da ljudi misle. A reći da ljudi
misle znači bez upotrebe kondicionala reći da su oni sami sposobni
propisati kako bi trebao izgledati svijet raskidajući pritom sa svijetom
u kakav su bačeni. Zato je ulog knjige sloboda.<br />
<br />
<strong>Mislilac singularnosti</strong><br />
<br />
Politika je oblik mišljenja čija je glavna odlika singularnost. Zbog
bitno različitih prisvajanja pojma singularnost u opusima od Derridaa,
Foucaulta, Deleuzea do Negrija, ne bi bilo loše precizirati kako ga
Lazarus koristi. Njemu je singularnost isključivo princip individuacije
koji razdvaja jedno mišljenje od drugog čime se podrazumijeva da ne
možemo doći do opće definicije politike jer bi bilo koja definicija
politiku povezala s nečim što ona nije i, nakon što bi je svela na nešto
drugo, nužno desingularizirala. Čitav Lazarusov projekt može se, premda
uvjetno, opisati kao pokušaj teorijske artikulacije singularnosti koja,
prema dubokom uvjerenju autora, ne mora u svojoj nesvodljivosti ostati
nedostupna i nerazumljiva. Ako želimo barem približno shvatiti kako joj
Lazarus pristupa, najbolje je obratiti pozornost na drugu riječ u
naslovu njegove kapitalne studije. Lazarus kaže da je jedno od dvaju
prostih imena koja ga zanimaju ‘politika’. Ime je stvarnost koja ne može
biti u potpunosti definirana, ono što je moguće samo identificirati kao
odnos konstitutivan za mišljenje, odnosno ono što uopće omogućuje
mišljenje. Samo ime ne smijemo imenovati jer bismo ga time poništili
zbog čega Lazarus o nekim imenima, poput politike, govori kao o
neimenjivim imenima. Kad bi mišljenje imenovalo ono što ono je,
konstituiralo bi se kao objekt za sebe i tako, prema Lazarusu, samo sebe
poništilo. Neimenjiva bit imena nije “ono što je” već međudjelovanje
“onog što je” i “onog što bi trebalo biti” pri čemu se upravo propisima,
u onim rijetkim sekvencama politike, proširuje prostor “onog što bi
moglo biti”. Kako pomiriti to što je mislivost mišljenja, njegovo
ispitivanje u najširem smislu, ovisno o imenu kao onom što upućuje na
singularnost mišljenja i onom što je neimenjivo u toj singularnosti?
Tako što će singularnost politike biti ispitana preko odnosa politike
prema vlastitom mišljenju, kojeg Lazarus naziva historijskim modusom
politike, pri čemu će ključna uloga pripasti onom što se u njegovom
tehničkom vokabularu označava 1) kategorijama imena i 2) mjestima imena.
Bitno je nikad ne zaboraviti nesvodljivost neke politike na svoj modus,
činjenicu da on samo čini singularnost razumljivom u interiornosti ili,
Lazarusovim riječima, kako “jedan modus podrazumijeva da je kategorija
razumijevanja neke singularne politike imenjiva, dok ime investirane
politike to nije”. Modusu, kako smo već rekli, možemo pristupiti
identifikacijom kategorija kojim mišljenje stupa u odnos prema vlastitoj
misli i mjestâ imena. Kategorije su, najjednostavnije rečeno, načini na
koji neka intelektualna singularnost djeluje, odnosno kako organizira i
raspoređuje mišljenje. Kao takve, ne mogu se uopćiti, već su
primjenjive samo u modusu koji ih je proizveo. Mjesta imena su mjesta
kojima se identificira singularnost, odnosno mjesta, jedno ili više
njih, gdje se ona događala. Kad baratamo s njima prema Lazarusovim
uputama ne smijemo zaboraviti da smo u interiornosti, stoga naglasak
nije na mjestima u njihovoj fizičkoj dimenziji, nego na mogućnosti
određivanja koordinata rasta i razvoja singularne politike.<br />
<br />
Nakon osnovnog upoznavanja sa specifičnim terminima Antropologije
imena možemo ih pokušati usustaviti i povezati u par koraka služeći se
jednim, svima poznatim, primjerom. Prvi Lazarusov korak sastoji se u
naslućivanju prostog imena koje bi moglo otvoriti određeno polje
mišljenja koje ga zanima, a takvo, barem u Antropologiji imena, vodi
preko riječ ‘politika’. Sad je vrijeme za oprez. Aristotel, čisto
primjera radi, definira politiku kao zajedničku praksu građana koja
oblikuje javni prostor pozivanjem na vrline poput razboritosti i
prijateljstva. Lazarus odbacuje ne samo Aristotelovo određenje politike,
već i sam definicijski pristup, kao i razne racionalističke protokole
koji počivaju na dualizmu subjektivnog i objektivnog, ne bi li uspio
pristupiti singularnosti kakvom smatra politiku. Dakle, ne postoji jedna
politika, već mnoštvo politika koje su, kaže Lazarus, sekvencionalne
(što znači da imaju svoj početak i kraj) i rijetke (iako u studiji
taksativno ne popisuje politike, očito je kako smatra da one ne
nastupaju često). Problem koji se pojavljuje kod istraživanja neke
singularnosti je njena specifičnost. Ono što karakterizira jednu
singularnost ne karakterizira nijednu drugu zbog čega je ne možemo, bez
da je pritom poništimo, zahvatiti pojmom ili konceptom. Drugi korak je,
sukladno tome, pronalaženje nečeg što ne uopćava, nego identificira, a
to je, prema Lazarusu, kategorija. Kategorija korespondirajuća imenu
politika pomoću koje joj možemo pristupiti u interiornosti, bez da je
upišemo u scijentistički poredak koji ovisi o dualizmu subjekta i
objekta, jest historijski modus politike. Sada, u trećem koraku, trebamo
potražiti slučajeve historijskog modusa politike, opisanog kao odnos
neke politike prema njenom mišljenju, koji je dan preko kategorija imena
i mjesta imena. Jedan od slučajeva kojim se Lazarus iscrpno pozabavio
jest revolucionarni modus čiju sekvencu, iz razloga u koje na ovako
ograničenom prostoru nije zgodno ulaziti, određuje intervalom od ljeta
1792. do 1794. ili, preciznije, od pada Luja XVI. do Termidora.
Detaljnim ispitivanjem u interiornosti, koje je konstitutivno za četvrti
korak, otkrio je da su ono što organizira i raspoređuje mišljenje u
ovom modusu prvenstveno kategorije dobra, zla, vrline i korupcije, koje
je najbolje koristio Saint-Just, a da su njegova mjesta – na kojima se
ono nastupalo i razvijalo se – Konvent, društva sankilota i
revolucionarna vojska.<br />
<br />
<strong>Bezvremensko mišljenje</strong><br />
<br />
Antropologija imena je čitateljski izazov, I onaj tko ga prihvati
suočit će se s brojnim zaprekama od kojih se ističu vokabular, koji je u
prethodnom tekstu tek dotaknut, i pravila njegova korištenja. Njihova
specifičnost je iznimno korisna jer traži od čitatelja da nauči nešto
što je puno važnije od samog vokabulara, a to je mišljenje u
subjektivnosti. Radi se o pristupu koji je vrlo vjerojatno stran većini,
s tim da Lazarus stavlja naglasak na filozofe i historičare, od kojih
su neki njegovi dijaloški partneri. Korištenje novog organona može
dovesti do nekih nevjerojatnih zaključaka. Jedan takav koji je prisutan u
knjizi, o čijoj opravdanosti ne mogu prestati razmišljati, jest
odustajanje od kategorije vremena u mišljenju politike. Način na koji je
došao do te odluke, niti sud o njenoj opravdanosti, neću ni pokušati
iznositi. Predložit ću samo paralelnu lektiru jer mislim da na dostojan
način možete početi cijeniti ono što je Lazarus u ovom slučaju napravio
tek ako poznajete Apologiju historije ili zanat povjesničara, nedovršeni
rukopis na kojem je Marc Bloch, suosnivač čuvenog historijskog časopisa
Annales, radio prije nego što je stradao kao član francuskog pokreta
otpora. Lazarus odaje dužno priznanje Blochovom raskidu s pristupima
koji su analitičkoj sirovini historije pokušavali nametnuti
intelektualne obrasce preuzete iz prirodnih znanosti, a njegov pokušaj
definiranja onog što bi činilo strukovni zanat smatra više nego
dovoljnim da ga upiše na kratki, ali časni spisak historičara
subjektivnosti. Osvrnut ću se na kraju na ovo čitanje, osobno
najdojmljiviji dio knjige, koji bi bio idealan za odmjeravanje
Lazarusovovog teorijskog projekta s onima čiji su autori doživjeli
daleko veću internacionalnu recepciju.<br />
Bloch želi historiju uspostaviti na novim osnovama pri čemu treba
istaknuti da mu je posebno stalo da joj učvrsti, a ne zaniječe status
znanosti. Znanost za njega podrazumijeva jedinstveni i objektivni opis
stvarnosti. Njegova teškoća sastoji se u vlastitom predmetu istraživanja
kojeg čine ljudski fenomeni mahom psihološke naravi. Psihološki
fenomeni ne pripadaju području objektivnosti, nego subjektivnosti i po
svoj prilici ima ih mnoštvo, tako da otpada svaka pretenzija na
jedinstvenost opisa, uslijed čega njegov projekt izgleda konstitutivno
proturječan. Bloch uviđa potrebu za novim načinom mišljenja pa,
provodeći istraživanje putem onog “iznutra”, pokušava razumjeti kako ono
“unutrašnje” tako i ono “izvanjsko”. Unutrašnje i izvanjsko su
neodvojivo povezani, nijedan pojam u formatu Blochovog istraživanja ne
postoji neovisno od drugoga, on nije posvećen problemu stvari po sebi
(ni Lazarusova kritika ne ide u tom smjeru premda bi, čisto da se
zabilježi, bilo zanimljivo cijelu stvar sagledati iz perspektive tog
problema). Ostaje pitanje što omogućuje dvosmjerno kretanje između
unutrašnjeg i izvanjskog. Blochov odgovor na to pitanje je trajanje
shvaćeno bilo kao svojstvo fenomena bilo kao njihovo vremensko
računanje. Trajanje ima smisla samo na pozadini vremena. Blochovom
kategorijom vremena upravlja jedinstvo suprotnosti budući da ga, u
njegovoj inteligibilnosti, određuje kao “jedan kontinuum” koji je
također “neprestana promjena”. Takvo određenje dovest će do niza
nekonzistentnosti unutar teorije. Ako vrijeme stalno donosi promjenu,
onda ne bismo mogli pristupiti doživljaju povijesti kao intelektualnoj
singularnosti koja, na određeni način, traje. Vrijeme, ovako određeno,
bilo bi odgovorno za mnoštvenost doživljaja koji bi se zauvijek
nastavljali umnožavati. Pritom bi se stalno mijenjali kako doživljaji
tako i znanstveni opisi koji, po definiciji, ne bi mogli imati
pretenzije na znanstvenost određenu ponovljivošću ili jedinstvenošću.
Vratimo se sada na trajanje, samo zato da bismo uvidjeli kako je njegova
uloga zapravo da osigura pozitivizaciju znanja, i ponovno upiše
Blochovu misao u poredak koji Lazarus želi napustiti. Pretpostavimo,
samo načas, da možemo doživjeti trajanje. Problem je u tome što je ono
što traje podložno promjeni. Njega je nemoguće izuzeti iz vremena, iako
bi kategorija trajanja u okviru teorije – upravo ne bi li se znanstveni
opis učinio mogućim – trebala poslužiti tome. Kad bismo dopustili nekom
fenomenu da jednostavno traje, da opstaje u svojoj samoidentičnosti
nimalo neoskvrnut vremenom, on bi svejedno postao nešto različito od
onog što je bio zbog relacijske prirode značenja i doživljavanja. Zbog
nezaustavljivog vremena se nešto promijenilo čak i činjenicom da je
ostalo isto dok se cijeli svijet promijenio. Trajanje je strogo uzevši,
nemoguće.<br />
Primjer virtuoznog čitanja Blocha, u kojem iz fragmenta Lazarus
uspijeva ne samo rekonstruirati, već nadograditi jedan argument što može
stajati kao testament misli slavnog historičara u njezinoj veličini i
granicama, ilustrativan je za cijelu Antropologiju imena. Ta studija
možda nije tekst koji će vas osvojiti rečenicom i, što više gledam,
zapravo sam nastojao prikazati njegovu prodornu misao kloneći se
specifičnosti vokabulara i pokušavajući je udomaćiti u nekim poznatijim
terminima. Ako ste čitali razne teoretičara hegemonije ne mogu niti
mirne duše reći da ćete lako pristati uz neke od njegovih bitnih
zaključaka kao što je rijetki i sekvencijalni karakter politike. Nisam
čak siguran je li uspio obraniti sve pozamašne uloge istaknute na
početku ovog teksta. Neke od njih sigurno je, stoga mi je dopušteno reći
da vam se, ako u ruke uzmete Antropologiju imena, otvara prilika za
susret s jednim doista originalnim načinom razmišljanja. Ovladavanje
njime zahtijeva volju, ustrajnost i trud, ali se isplati jer, kako god
okrenete, poglavlje o Blochu definitivno nije jedino mjesto u knjizi
gdje se kao kvaliteta Lazarusovog mišljenja ispoljava bezvremenost.<br />
<br />
Piše: <strong>Ante Jerić</strong><br />
<br />
(Silven Lazaris: Antropologija imena / prevela: Ana Moralić / 302 str. / Novi Sad, 2013.)<br />
Preuzeto sa: <a href="http://www.mi2.hr/2014/02/sylvain-lazarus-antropologija-imena/" title="http://www.mi2.hr/2014/02/sylvain-lazarus-antropologija-imena/">http://www.mi2.hr/2014/02/sylvain-lazarus-antropologija-imena/</a><br />
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7205163003807405515.post-83741469770548272912014-01-08T15:48:00.000+01:002014-01-08T15:48:36.432+01:00Sukob na levici se (nikada) nije desio, kažu <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<style type="text/css"><!--
@page { margin: 0.79in }
P { margin-bottom: 0.08in }
A.western:link { so-language: zxx }
A.ctl:link { so-language: zxx }
-->
</style>
<br />
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i>Marginalije o
realizmu s </i></span><span lang="sh-RS">prefiksom</span><span lang="sh-RS"><i>
soc</i></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Zgroženi smo, ali
ne i obeshrabreni, ovdašnjom provincijalnom vulgarizacijom
političkog potencijala istorijskog materijalizma i komunističke
problematike klasa. Zgroženi, ali ne i obeshrabreni, potenciranjem
soc-realizma danas. Mi smo zgroženi time što je nekritičko
prihvatanje i potenciranje (inače iscrpljenog) radničkog Identiteta
pod velom zahteva za re-industrijalizacijom dovelo ovdašnju
</span><span lang="sh-RS"><i>levičarsku</i></span><span lang="sh-RS">
scenu pred osmišljavanje sveobuhvatnog integrativnog socijalističkog
Programa, saveza savezništva. Zgroženi smo, ali ne i obeshrabreni,
što se u okviru toga umetnost delje i svodi na njenu funkciju
zaštite socijalnih prava, na tendencioznost u izgradnji Države i
buđenja nacionalne svesti, na obrazovanje i prosvećivanje radnika,
masa, naroda. Ko to može da kaže da je zgrožen? Onaj koji time ne
može biti ugrožen. Neobeshrabrivanje u borbi nam ne može biti
oduzeto, a pretencioznost zastavničara ni nasiljem pripisana.</span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i>Nećemo pričati
priče sa socijalnom tendencijom</i></span><span lang="sh-RS">.
Nećemo pričati priče koje se predstavljaju činiocem u
izvodljivosti Programa, mogućnošću njegovog ostvarenja koje vodi
savezu savezništva koje se završava u totalitetu i Državi. Nećemo
pričati priče koje ne razabiru jedno </span><span lang="sh-RS"><i>moguće</i></span><span lang="sh-RS">
politike od jednog </span><span lang="sh-RS"><i>nemogućeg</i></span><span lang="sh-RS">
političkog Programa. Nećemo počinjati priče sa jednim: </span><span lang="sh-RS"><i>zadatak
je, dužnost je, obaveza je, ima da, valja, potrebno je, mora se</i></span><span lang="sh-RS">
itd. </span></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Pričati
priče koje nisu oružje partije. Ispričaćemo priču koja nije
narudžba društveno prihvatljivih omaški, već „</span></span><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><span style="font-style: normal;">narudžba“</span></span></span><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">
nas samih od nas samih. Pričamo priču o širenju Države
Oportunizmom i Individualizmom putanje kretanja pojedinaca koji su
nosioci polja i čega je privilegovani umetnički oblik soc-realizam.
Pričamo priču o Oportunizmu koji jedino može da se sukobi s </span></span><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i>desnim
</i></span></span><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">tendencijama
i u to ime spreči isticanje auto-kritike i problematizacije </span></span><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i>levog</i></span></span><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">
polja. Akcenat na: Oportunizam. I lenjost i zabušanstvo kao
političke kategorije koje reprodukuju ovakvu situaciju. Pozivanje na
stakhanizam je, prema tome, korespondirajuća strategija za
zabušanstvo. I vernost i neverovanje kao političke kategorije. Ova
druga koja reprodukuje i ona prva koja nosi potencijal za
razvezivanje ovakve situacije.</span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Potencijalni naslov
priče: </span><span lang="sh-RS"><i>Soc-realizam hoće da propiše
ako ne estetički deizam, ono prisilni monoprosedeizam</i></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Potencijalni uvod
čije su varijacije slobodne, ukoliko se politika ovog predloška
drži: </span><span lang="sh-RS"><i>Jednostavnost zahteva
postavljenih pred umetnike koji se kunu u „estetiku“ soc-realizma
kao hrišćani u sveto trojstvo, potvrđuje činjenicu da je u
situaciji u kojoj je ostvaren monopol jedne ideološke komponente
nauštrb svih ostalih koje umetnost čine, ukinuta i mogućnost ne
samo da se govori o umetnosti nego i o ideologiji</i></span><span lang="sh-RS">.</span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Ova priča (ili
„uputstvo“ za pisanje priče) sadrži tri lika, tačnije dva u
paru i jednog, zapravo samo jednog, jer se tri stapa u dva stapa u
Jedno. Ova priča ima tri lika koja su tri pozicije koje su Jedno.
Priča sa tri koje Oportunizam Države u širenju svodi na Jedno. Ova
priča priča o dva-tri državna službenika ove ili one Države čiji
angažman ima svoj izraz u pozivu na soc-realizam kao doktrinu
Jednog. </span><span lang="sh-RS"><i>Sva neprijatnost</i></span><span lang="sh-RS">
u ovoj priči </span><span lang="sh-RS"><i>potekla je otud što je,
dobijajući, valjda, kako se to kaže, „kečeve ispod stola“,
jedna grupa bezrazložno pretpostavila da je dobila politički patent
na partijnost i </i></span><span lang="sh-RS">marksizam</span><span lang="sh-RS"><i>,
pa se time koristila da taj pseudomonopol s politike prenese na
vrednost njihove umetnosti i bezvrednost njihovih konzervativnih
estetičkih pogleda</i></span><span lang="sh-RS">. </span></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Likovi-pozicije u
ovoj priči nose i imena. Par-Jedno: Jerina. Već-Jedno:
Lidijamerenik. Etablirani u svojim pozicijama prvo-nosećih na
vaninstitucionalnoj umetničkoj sceni, na službeničko-Državnoj, na
institucionalno umetničko-istoričarskoj i na akademskoj (nisu li
sve socijalno, simbolički i kulturno priznate pozicije ovim
pokrivene?), bez greške, dobijanjem „kečeva ispod stola“, dele
karte tako da je imperativ soc-realizma neprikosnoven i neupitan. </span><span lang="sh-RS"><i>Jer
soc-realizam je sredstvo zabrane i same pomisli na poricanje i na
kritiku</i></span><span lang="sh-RS">. </span><span lang="sh-RS"><i>Teško
onome ko se usudi</i></span><span lang="sh-RS"> da kaže bilo šta
što se ne savija pod </span><span lang="sh-RS"><i>nebom soc-realizma
čija će ujedinjujuća kalota pokriti sve razlike i stvoriti stil
epohe</i></span><span lang="sh-RS">. Uterivanjem straha nastaju
sledbenici, stari-novi pomoćnici; </span><span lang="sh-RS"><i>pretvaraju
se slobodni ljudi u nediferencirano poslušne podanike</i></span><span lang="sh-RS">.
Skupnost takvih praksi se zove savremenom scenom.</span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">U
soc-realizmu, u vraćanju soc-realizmu, konzervativni Par-Jedno, kao
pošteni soc-realisti, vide program buduće Partije, a onda i Države</span></span><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">:
savez sa radničkom klasom zarad borbe protiv kapitala, vršenje
</span><span lang="sh-RS"><i>obrazovanja sindikalnih i partijskih
organizacija i sliku radnika borca, kao i reaktuelizaciju socijalnog
realizma nasuprot dvema dominantnim krajnostima: crkvenoj umetnosti i
kreativnoj industriji</i></span><span lang="sh-RS">. Program
ispražnjen od politike (i politike umetnosti). Oportunistički
Program koji nastoji da se sukobi s </span><span lang="sh-RS"><i>desnim
</i></span><span lang="sh-RS">tendencijama nacionalizma-crkve i
tržišta, </span><span lang="sh-RS"><i>kao da je u umetnosti o tome,
političko-ekonomskom faktoru, reč</i></span><span lang="sh-RS">.
</span><span lang="sh-RS">Oportunistički
program koji se deklarativno i deklamativno nastoji suprotstaviti
desnim tendencijama nacionalizma-crkve i tržišta, sve i da se
nastoji suprotstaviti takvim tendencijama u umetnosti, pošto nam još
ništa ne govori o odnosima proizvodnje umetnosti čijoj reprodukciji
služe sve, pa i Jerinine soc-realističke tendencije.</span></span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">S prefiksom soc-
ovde nema šale niti zabune. </span><span lang="sh-RS">Prefiks
soc-, za socijalni i/ili socijalistički realizam, briše to </span><span lang="sh-RS"><i>/ili</i></span><span lang="sh-RS">.
Uz prefiks soc- ide slika radnika borca i </span><span lang="sh-RS"><i>konkretno
uključivanje upotrebnih vrednosti umetnosti u tu </i></span><span lang="sh-RS">[radničku]
</span><span lang="sh-RS"><i>borbu. </i></span><span lang="sh-RS">S
prefiksom soc- pod ruku idu teze o strategijama, o partijnosti,
optimizmu, tendenciji, društvenoj odgovornosti</span><span lang="sh-RS"><i>.
</i></span><span lang="sh-RS">(Ali ne i
</span><span lang="sh-RS"><i>realizam</i></span><span lang="sh-RS">
NOB-a, da ne bude zabune!) Prikazivati realno, objektalistički,
propagandno- </span><span lang="sh-RS"><i>što
umetnika treba da stavi među čiste, zdrave radnike u
kolektivističku zajednicu –</i></span><span lang="sh-RS">
u kapitalizmu ili u socijalizmu – u čemu je razlika? Zarad
komunizma – što, reklo bi se, čini trudnim oba/Jedno značenja/e
soc-a? Ne, ukoliko nije reč o ukidanju podele rada. A o tome ne može
biti reči, jer je reč o kolektivističkoj zajednici u kojoj se
uključenje umetnika u industriju, u radničku borbu, i recimo
angažman političara u nekom zanatu, i dalje drži za stvar Talenta.
Nikako za stvar jednakosti kao političke kategorije ukidanja podele
rada. </span></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Prefiks soc- govori
o realizmu koji dolazi iz dva pravca koji</span><span lang="sh-RS">
su zapravo Jedan: kao Državom propisana doktrina i kao
samo-propisana Državničko-partijska doktrina, gde ovo </span><span lang="sh-RS"><i>samo-</i></span><span lang="sh-RS">
dolazi od Države-Partije-u-njima. </span><span lang="sh-RS">Realisti,
samim tim i baš zbog toga protivnici kapitalizma, </span><span lang="sh-RS"><i>stvaraju
antikapitalistički, uz objektivistička svojstva i uvide, iako su
ideološki pristalice tog poretka</i></span><span lang="sh-RS">.
Infantilno skandiranje o jasnosti, jasnosti, jasnosti, što je na
kraju uvek u najvećoj meri uvredljivo za radnike u čije se ime ta
čuvena jasnost toliko i traži. „Školovani ili ne, oni nisu
bebe.“ Umetnici-realisti ipak pri tome nisu podetinjili, naprotiv,
sazreli su i odrasli </span><span lang="sh-RS"><i>ne osećajući
tragiku svog poziva u senci soc-realizma</i></span><span lang="sh-RS">.
</span></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS"><i>Uzimajući na
sebe u domenu stvaralaštva ulogu onog koji od jutra do sutra vitla
kaznenim bičem političkih nužnosti nad glavama onih koji stvaraju
jer su pristali da se podrede slobodi izabranog, ne izbornosti
slobode, sistem soc-realizma potvrđuje da je izgubio, pored veza sa
umetnošću, i svaku stvarnu, neverbalnu revolucionarnu perspektivu</i></span><span lang="sh-RS">.
Vitlanje kaznenim bičem nije eksplicitna kazna i cenzura. Vitlanje
kaznenim bičem ne samo soc-realizma je cenzura ukoliko se ista ne
vidi isključivo kao otelotvorena u brkatom-službeniku s
akten-tašnom, već i kao „suptilna“ isključujuća cenzura.
</span><span lang="sh-RS"><i>Soc-realizam je pokušaj da se u lozung
s političkom fasadom sažmu izvesna cenzorska uopštavanja</i></span><span lang="sh-RS">.
Smer tendencije soc-realizma nije isključivo vezan za kretanje
od-Države-ka-ostalim-instancama. Smer tendencije soc-realizma je
obezbeđen Državom-u-nama, ispostavljanjem jednog </span><span lang="sh-RS"><i>mora
se</i></span><span lang="sh-RS"> sebi i ostalima, reprodukovanjem
odnosa uspostavljenim Državnom instancom. Tendencija soc-realizma je
kretanje moći koja rekuperira i privremeno se dovršava u Jednom.
Opet, vitlanje kaznenim bičem je eksplicitna kazna i cenzura,
ukoliko se kaznom i cenzurom smatra „neutralna“
umetničko-istoričarska obrada jednog minulog umetničkog pravca, uz
davanje završne reči Oportunizmu reprodukovanjem vulgarnosti koja
umetnost čini eksplicitno zavisnom od političke doktrine.</span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Jedno-Države je ono
što povezuje konzervativno Već-Jedno i konzervativni Par-Jedno.
Jedno-Države je ono što, naizgled, neraspetljivu gomilu pozicija i
funkcija ovih likova čini itekako funkcionalnom. Dekadencija
upotpunjuje konzervativizam. Dekadencija kao obuzetost prevaziđenim,
</span><span lang="sh-RS"><i>kao svako umetničko „pronalaženje“
davno pronađene sijalice</i></span><span lang="sh-RS">. Dekadencija
kao suprotno od </span><span lang="sh-RS"><i>krčenja nogostupa kroz
nepoznato.</i></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Potencijalni kraj u
vidu napomene čije su varijacije slobodne, ukoliko se politika ovog
predloška drži: U svemu ovome ne treba pristati na </span><span lang="sh-RS"><i>vulgarizovanu
dualističku antinomiju</i></span><span lang="sh-RS">: angažovana
umetnost – autonomna umetnost. Pustite takvo vulgarno trućanje.
Nego dajte </span><span lang="sh-RS"><i>više poverenja, u umetnost,
u ono što je čini posebnom vrstom nužne angažovanosti</i></span><span lang="sh-RS">,
u ova mračna vremena. Poverenje </span><span lang="sh-RS"><i>u nešto
dosad nebilo</i></span><span lang="sh-RS">.</span></span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;">Appendix – rezime priče</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="sh-RS">Treba konačno
stvari sagledati onakve kakve jesu. „Ne pripadam poštovaocima
njegovog talenta, mada potpuno priznajem svoju nekompetentnost u toj
oblasti“, rekao je Lenjin o </span><span lang="sh-RS"><i>Konferencijašima
</i></span><span lang="sh-RS">Majakovskog. „U svojoj pesmi on
namrtvo ismejava konferencije i ruga se komunistima što neprekidno
zasedavaju i prezasedavaju.“ Odista, Lenjin nije imao razumevanja
za poeziju. I – uopšte za poeziju. Ne pateći od </span><span lang="sh-RS"><i>kulta
sopstvene ličnosti</i></span><span lang="sh-RS">, nije smatrao da će
ugroziti politiku ako prizna svoju </span><span lang="sh-RS"><i>nekompetentnost
u toj oblasti</i></span><span lang="sh-RS">. Bio je istinski
kompetentan u tolikim drugim. Reći za te </span><span lang="sh-RS"><i>Konferencijaše</i></span><span lang="sh-RS">:
„... ne znam kako je u pogledu poezije, ali što se tiče politike
– jamčim da je to savršeno pravilno“, otkriva korenje Lenjinove
</span><span lang="sh-RS"><i>nekompetencije</i></span><span lang="sh-RS">.
On poeziji prilazi racionalno, politički, i ne dopušta sebi </span><span lang="sh-RS"><i>totalno</i></span><span lang="sh-RS">
učestvovanje u njoj. Zato mu se i može učiniti da se Majakovski
„ruga komunistima“, iako je to savršeno netačno, jer loši
komunisti (oni kojima se pesnik ruga) nisu komunisti već zabušanti
i malograđani koje tvorac poeme o </span><span lang="sh-RS"><i>Lenjinu</i></span><span lang="sh-RS">
ismeva baš iz pozicija komuniste. Zar to nije bilo jasno i Iliču?
Sigurno.</span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;">Zahvaljujemo
se drugu Rastku Očivadiću na izdvojenom popodnevu za konstruktivni
razgovor na datu temu.</span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><br /></span></span></span>
</div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;">Izvori:</span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;">„<span lang="sh-RS">Politički
prostori umetnosti 1929–1950: Borbeni realizam i socijalistički
realizam“, Lidija Merenik za Vujičić kolekciju, u Galeriji
likovne umetnosti poklon zborka Rajka Mamuzića, Novi Sad,
20.12.2013.: </span><span lang="zxx"><u><a class="western" href="http://www.galerijamamuzic.org.rs/">http://www.galerijamamuzic.org.rs/</a></u></span></span></span></span></div>
<div lang="sh-RS" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;">Vladan Jeremić i Rena
Rädle: Romi su prekarni radnici Evrope, Novosti, Zagreb, 23.12.2013.</span></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="color: white;"><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><span lang="zxx"><u><a class="western" href="http://www.novossti.com/2013/12/vladan-jeremic-i-rena-radle-romi-su-prekarni-radnici-evrope/">http://www.novossti.com/2013/12/vladan-jeremic-i-rena-radle-romi-su-prekarni-radnici-evrope/</a></u></span></span><span style="font-size: small;"><span lang="zxx"><u><a class="western" href="http://www.novossti.com/2013/12/vladan-jeremic-i-rena-radle-romi-su-prekarni-radnici-evrope/">
</a></u></span></span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
</div>
</div>
Grupa za konceptualnu politikuhttp://www.blogger.com/profile/07201064456433414048noreply@blogger.com0